O festivalu

Festival empatije je interdisciplinarni projekt, projekt koji spaja umjetnost, psihologiju i inkluziju. U sklopu festivala posjetitelji mogu besplatno pogledati izložbe, filmske projekcije, poslušati razgovore o književnim djelima te sudjelovati u predavanjima i radionicama o mentalnom zdravlju.

Festival ima sadržaj za svaku dobnu skupinu – od osnovnoškolaca do umirovljenika. Lokacije festivala pristupačne su osobama s invaliditetom.

Cilj festivala je poticati javnost na empatiju, tj. da ‘stane u tuđe cipele’.

Kroz razne aktivnosti nastojimo poticati sve veće razumijevanje životnih situacija u kojima se drugi mogu naći ili u kojim se sami možemo naći. Također je cilj normalizirati unutarnje doživljaje s kojima se možemo susresti kad smo u teškoj situaciji.

U Festival empatije uključeni su profesori s nekoliko fakulteta, psiholozi, psihoterapeuti, antropolozi, sociolozi, etnolozi i drugi stručnjaci. Naravno, i umjetnici.
Također surađujemo s fakultetima i školama, muzejima, knjižnicama te brojnim udrugama koje se bave osjetljivim društvenim skupinama.

Festival je besplatan za sve posjetitelje.

Vjerujem da su priče nevjerojatno važne, možda na načine koje ne razumijemo, jer nam omogućuju da shvatimo svoje živote, da pobjegnemo iz svojih života, da nam pruže empatiju i da stvaraju svijet u kojem živimo.

Neil Gaiman

Kako nam je bilo 2024.?

2024. godine bavili smo se GUBITKOM. Posjetitelji festivala su u Tiflološkom muzeju imali priliku vidjeti izložbu fotografija osoba koje su pokušale suicid, kao i projekcije filmova Sigurno mjesto i Veće od traume.

U Gradskoj knjižnici Zagreb održano je zanimljivo predavanje o empatiji i book club koji nam je pokazao koliko razgovor o književnosti može biti podržavajući i podići raspoloženje.

MSU Zagreb nam je otvorio vrata za 25 predavanja i radionica. Na predavanjima je bio riječi o smrti bliske osobe, gubitku ljubavne veze, zdravlja, posla, autonomije…

Paneli o gubitku trudnoće i o roditeljstvu djetetu s teškoćama bili su emotivno teški, ali i prijeko potrebni.

Radionice su bile raznolike – šutjelo se, vikalo, pisalo, kretalo i glumilo. Sudionici su preispitivali svoja uvjerenja, dijelili bolna iskustva i učili tehnike za nošenje s teškim životnim situacijama.

Djeca su imala priliku saznati kako žive osobe s oštećenjem vida, razvijala su suosjećanje i samosuosjećanje, dijelila svoja iskustva o gubitku prijateljstva i naučila što mogu učiniti kako bi se zaštitila od nasilja. Uz navedeno organizirali smo i 25 besplatnih online psihoterapija za zainteresirane građane.

Što očekivati 2025.?

2025. godine bavimo se NEUSPJEHOM.

Promatrat ćemo neuspjeh sa svih strana – što doživljavamo kad smo neuspješni (od osjećaja, misli, fizičkih senzacija), koje mogu biti posljedice neuspjeha, je li neuspjeh objektivan ili je to naša subjektivna konstrukcija, utječe li socioekonomski status na (ne)uspjeh, kako razne kulture gledaju na neuspjeh…

Posjetitelji će imati priliku pogledati i ‘umjetnost s greškom’ te četiri renomirana filma. Također će se moći uključiti u radionice koje djeluju na psihološku otpornost po pitanju neuspjeha. Oni koje zanima psihoterapija kao mogućnost rada na sebi, moći će dobiti uvid u to kako ona izgleda i prijaviti se za jednu besplatnu online terapiju s našim volonterima terapeutima.

2025. godine festival će se održati u tri grada – Zagrebu, Rijeci i Osijeku, od 24. do 30.11.2025. U svakom gradu posjetitelje čeka nešto drugačiji program, ali svakako poučan i inspirativan.

O nama

Kreativna Audiovizualna Asocijacija

Umjetnička organizacija Kreativna Audiovizualna Asocijacija – KAVA registrirana pri Ministarstvu kulture i medija 2012. godine s namjerom da bude platforma istraživanja, diskusije, razvijanja i produkcije filmova, serija, multimedijalnih, izvedbenih i interdisciplinarnih djela s fokusom na društveno relevantne teme i projekte, poticanje ljudskih prava i inkluziju.

Organizatorice

Ivana Karačonji Rupčić

Voditeljica i kuratorica projekta | Projekt managerica | Producentica

Završila je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti. Pohađala je i završila program “European Diploma in Cultural Project Management” Fondacije Marcel Hicter. Radi kao scenaristica, redateljica i producentica različitih filmskih, televizijskih i radijskih formata. Umjetnička je voditeljica i producentica KAVAe – Kreativne Audiovizualne Asocijacije.

Lana Vincelj Bele ​

Organizatorica edukativnih sadržaja | Koordinatorica projekta 

Psihologinja i psihoterapeutkinja koja volontira od fakultetskih dana. Radila je u nekoliko ustanova socijalne skrbi i odgojno-obrazovnih ustanova. Trenutno radi u svojoj tvrtki ‘Osloni se’ te provodi savjetovanje, psihoterapiju i edukacije o mentalnom zdravlju. Kroz svoje radno i volontersko iskustvo senzibilizirala se na različite ljudske probleme i upoznala različite ljudske životne priče ‘iznutra’.

Suradnici

Empatija može biti kognitivna, emocionalna i ponašajna. 

Kognitivna empatija se odnosi na razumijevanje tuđih misli, osjećaja i percepcije, tj. na sposobnost „staviti se u tuđu kožu” na misaonoj razini.

Emocionalna empatija je sposobnost emocionalnog rezoniranja s osjećajima druge osobe, tj. osjećamo nešto slično onome što druga osoba osjeća.

Ponašajna (suosjećajna) empatija odnosi se na izražavanje i pokazivanje empatije kroz ponašanje (npr. aktivno slušanje, tješenje, konkretna pomoć).