Gradska knjižnica
27.11.
17:30 - 18:15h
Koje su karakteristike empatije i kako se ona razlikuje od suosjećanja i sažaljenja? Od kojih se elemenata sastoji i koja joj je neurološka podloga? Zašto je empatija ključna u komunikacijskom procesu između prijatelja, partnera, ali i u terapeutskom procesu? Možemo li vježbati biti empatični? Osjećaju li životinje i mala djeca empatiju?
dr. sc. Blaž Rebernjak, docent i profesor psihologije
Blaž Rebernjak zaposlen je kao docent na Katedri za psihometriju na Odsjeku za Psihologiju Filozofskog Fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je na temu automatske obrade emocionalnih informacija, a drži nastavu iz različitih statističkih i metodoloških kolegija. Istraživački interesi su mu, uz spomenute, i psihologija filma, eksperimentalna kognitivna psihologija te simulacijske studije u području psihometrije. Za sudjelovanje u radu Psihofesta, manifestacije koja za cilj ima popularizaciju suvremenih znanstvenih spoznaja, dobio je Državnu nagradu za znanost za popularizaciju i promociju znanosti za 2015. godinu. Urednik je knjige Psihofestologija 2: Psihologijska znanost na popularan način.
MSU
30.11.
16:00 - 17:30h
Koje su karakteristike empatije i kako se ona razlikuje od suosjećanja i sažaljenja? Od kojih se elemenata sastoji i koja joj je neurološka podloga? Zašto je empatija ključna u komunikacijskom procesu između prijatelja, partnera, ali i u terapeutskom procesu? Možemo li vježbati biti empatični? Osjećaju li životinje i mala djeca empatiju?
dr. sc. Blaž Rebernjak, docent i profesor psihologije
Blaž Rebernjak zaposlen je kao docent na Katedri za psihometriju na Odsjeku za Psihologiju Filozofskog Fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je na temu automatske obrade emocionalnih informacija, a drži nastavu iz različitih statističkih i metodoloških kolegija. Istraživački interesi su mu, uz spomenute, i psihologija filma, eksperimentalna kognitivna psihologija te simulacijske studije u području psihometrije. Za sudjelovanje u radu Psihofesta, manifestacije koja za cilj ima popularizaciju suvremenih znanstvenih spoznaja, dobio je Državnu nagradu za znanost za popularizaciju i promociju znanosti za 2015. godinu. Urednik je knjige Psihofestologija 2: Psihologijska znanost na popularan način.
MSU
30.11.
19:00 - 20:30h
Na svijetu ne postoji čovjek koji nije nekoga ili nešto izgubio. Po tome smo svi jednaki. Međutim, ljudi se razlikuju po tome koliko su gubitaka doživjeli, prate li ih gubici od djetinjstva ili su im se počeli događati tek kasnije u životu, razlikuju se po trajanju oporavka od gubitka i po (trajnim) posljedicama koje gubici na njih ostavljaju. Nekim je gubicima izložena većina ljudi jer se događaju pri prijelazu s jedne razvojne stepenice na drugu. Oni su prirodan proces sazrijevanja i odrastanja i obično su predvidivi. Nasuprot njima postoje i gubici koji su nepredvidivi, ne događaju se svim ljudima, a uzrokuju ih različiti stresni i traumatski događaji.
Uobičajen, prirodni proces koji slijedi nakon gubitka naziva se tugovanjem. Riječ je o procesu tijekom kojeg moramo prihvatiti činjenicu da nekoga tko nam je bio važan više nema u našem životu i naučiti živjeti s tom spoznajom. Tugovanje je prirodan proces, što znači da se događa svim ljudima i većina kroz njega prođe bez većih teškoća (pod uvjetom da postoji podrška bliskih ljudi).
Na gubitke reagiramo vrlo raznolikim stresnim i traumatskim reakcijama i često je potrebno puno vremena i strpljenja da bi količina i jačina tih reakcija postala podnošljiva.
Nažalost, gubici mogu ostaviti dugotrajne posljedice, poput ustaljenih oblika neprilagođenog ponašanja (npr. stalno povlačenje u sebe, agresivnost, nemir, noćne more), depresivnosti, anksioznosti, psihosomatskih poremećaja ili oboljenja.
Da bismo spriječili ili ublažili takve dugotrajne posljedice, tugujućim je ljudima potrebna djelotvorna podrška bliskih ljudi, tj. potrebno im je vrijeme, strpljenje, osjećaj da ih drugi razumiju, osjećaj da im drugi žele pomoći itd. Nažalost, okolina zbog različitih razloga, a u najboljoj namjeri, često puta čini ili govori stvari koje tugujućima ne pomažu, a katkada im čak i otežavaju stanje.
U predavanju će na brojnim primjerima iz prakse biti prikazano kako možemo djelotvornije pružati podršku tugujućim ljudima kako bismo pridonijeli ublažavanju dugoročnih negativnih posljedica gubitaka.
Lidija Arambašić, prof. dr. sc. (Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu)
Lidija Arambašić, psihologinja i supervizorica psihosocijalnog rada, doktorirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu stekla je 40-godišnji radni staž kao profesorica na Odsjeku za psihologiju. U svojem se nastavnom i znanstvenom radu ponajprije bavi područjem stresa, traume, gubitka i procesa tugovanja te psiholoških kriznih intervencija. U području gubitka i tugovanja Lidija Arambašić je hrvatska najistaknutija stručnjakinja te je napisala knjigu ‘Gubitak, tugovanje, podrška’ (2005). Voditeljica je mnogih edukacija za stručnjake pomagačkih zanimanja, a u stručnoj zajednici poznata je i po velikom angažmanu u uspostavi i provedbi psiholoških kriznih intervencija u Hrvatskoj.
MSU
30.11.
13:45 - 14:45h
15
Predavanje namijenjeno: srednjoškolcima i studentima (mladima od 14 do 25 godina)
Mile Mrvalj približit će sudionicima predavanja svoje osobno iskustvo života beskućnika te će podijeliti i svoje iskustvo rada s beskućnicima. Na predavanju će sudionici imati priliku čuti nešto o uzrocima beskućništva, o stigmatizaciji, o predrasudama, o problemima u društvu i problemima sustava socijalne skrbi. Bit će navedeni primjeri dobre i loše prakse te će Mile podijeliti svoje mišljenje o tome kako se može pomoći ljudima u takvoj situaciji kroz empatiju i volonterizam.
Mile Mrvalj, osnivač Humanitarne udruge ‘Fajter’
Humanitarna udruga Fajter za pomoć beskućnicima postoji skoro 11 godina. Udrugu su osnovali Antonella Šantek i Mile Mrvalj. Prije osnivanja udruge Mile je bio beskućnik tri i pol godine. Vjeruje da se ne bi izvukao iz tog pakla beskućništva da igrom slučaja nije upoznao ljude koji su mu pomogli. Odlučio je osnovati humanitarnu udrugu za beskućnike s ciljem da bude podrška beskućnicima. Prvi zadatak je pomoći beskućnicima da riješe problem osobne iskaznice i onda ostvare pravo na socijalnu naknadu i zdravstveno osiguranje. Beskućnicima pomaže u nabavi hrane, higijenskih potrepština, odjeće, obuće i novčano.
Jedan od važnih segmenata rada udruge je i senzibiliziranje javnosti o problemima beskućništva kroz medije. Udruga organizira panel diskusije i okrugle stolove, kreativne radionice, programe resocijalizacije beskućnika i predavanja po školama, fakultetima i drugim ustanovama i tvrtkama. Mile vodi i poznatu turističku turu ,,Invisibile Zagreb” te je dobitnik mnogih međunarodnih i domaćih priznanja poput nagrade ,,National Geographic”, Žuti okvir za humanost za 2021. godinu i Priznanja Hrvatske udruge socijalnih radnika za 2024. godinu.
MSU
01.12.
11:45 - 12:30h
U ovom interaktivnom predavanju govorit ćemo o tome kako promjene u obiteljskoj strukturi i dinamici, poput razvoda ili razdvajanja roditelja, utječu na cijelu obitelj, a posebno na djecu. Fokusirat ćemo se na važnost razumijevanja dječjih emocija i potreba te načinima kako im pružiti stabilnost i sigurnost tijekom tih prijelaza. Pričat ćemo o izazovima s kojima se suočavaju roditelji, s posebnim naglaskom na komunikaciju, te izazovima za djecu, poput osjećaja nesigurnosti, zbunjenosti i straha od gubitka povezanosti. Istražit ćemo načine kako se roditelji mogu osnažiti te kako oni i ostali članovi obitelji, kroz iskrenu komunikaciju i stvaranje sigurnog okruženja, mogu pomoći djeci da lakše prođu kroz proces prilagodbe.
Nikolina Dubravac, prof. psihologije i edukantica Gestalt psihoterapije
Nikolina Dubravac je prof. psihologije i edukantica Gestalt psihoterapije pod supervizijom. Dodatno se educirala u području psihološkog savjetovanja, upotrebe psihodramskih metoda i tehnika terapije igrom, upotrebe asocijativnih karata u savjetovanju i psihoterapiji, upotrebe elemenata tjelesno orijentirane integrativne terapije u savjetodavnom radu, kriznih intervencija te psihološke prve pomoći u slučaju katastrofa i velikih nesreća. Pohađala je seminare iz sljedećih područja: terapija igrom, razvoj djece, roditeljstvo, medijacija, komunikacijske vještine, asertivnost, motivacija, timski rad i suradnja.
Većinu radnog iskustva stekla je radom i volontiranjem u organizacijama civilnog društva („Udruženje Djeca prva“, „Sunce“), a dio u državnim ustanovama (dječji vrtić) i privatnom poslovnom sektoru (ljudski resursi).
Ima dugogodišnje iskustvo u kreiranju, pisanju i vođenju projekata/programa, kreiranju i izvođenju radionica i edukacijskih programa, iskustvo u savjetovanju i psihosocijalnoj podršci te terapijskom radu (pod supervizijom), vođenju i moderiranju grupa različitih dobnih uzrasta (djeca, mladi, roditelji, stručni suradnici) te iskustvo mentoriranja studenata ERF-a u okviru studentskih kolegija.
Kroz rad kao viša stručna suradnica u Udruženju Djeca prva te kroz organizaciju različitih događanja i konferencija stekla je vještine planiranja, organizacije i koordinacije različitih aktivnosti te prezentacijske vještine. Članica je Hrvatske psihološke komore.
MSU
01.12.
13:45 - 14:45h
Pojava mobinga u radnim organizacijama raste iz godinu u godinu. U zadnjem Europskom istraživanju o uvjetima na radnom mjestu 2021. 6 % radnika u Europi izjavilo je da su doživjeli nasilje i bili uznemiravani na radnom mjestu u zadnjih 12 mjeseci. A kada se gledao postotak barem jednog nepoželjnog ponašanja, postotak raste na 13 %, a u Hrvatskoj na 14 %.
U ovom predavanju biti će objašnjeni neki aspekti mobinga:
Andreja Kostelić-Martić, mr. sc.
Andreja Kostelić-Martić diplomirala je psihologiju 1992. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1996. magistrirala je kliničku psihologiju na istom fakultetu. Školovanje je nastavila u Milanu, u Italiji, gdje je ponovno diplomirala psihologiju 1999. na privatnom Katoličkom fakultetu. Završila je i četverogodišnju specijalizaciju iz kognitivno-bihevioralne terapije, kao i edukacije iz EMDR-a, Shema terapije i ACT terapije. Radno iskustvo stjecala je od 1999. na Klinici za rad u Milanu (Italija) kroz 7 godina. Prvo kao stažista psiholog, a onda kao psihoterapeut u Centru za žrtve mobinga. Nastavila ga je kroz privatan psihoterapijski rad u Italiji i kasnije od 2010. u Zagrebu u Centru za kognitivno bihevioralnu terapiju.
MSU
01.12.
13:45 - 14:45h
20
Pojava mobinga u radnim organizacijama raste iz godinu u godinu. U zadnjem Europskom istraživanju o uvjetima na radnom mjestu 2021. 6 % radnika u Europi izjavilo je da su doživjeli nasilje i bili uznemiravani na radnom mjestu u zadnjih 12 mjeseci. A kada se gledao postotak barem jednog nepoželjnog ponašanja, postotak raste na 13 %, a u Hrvatskoj na 14 %.
U ovom predavanju biti će objašnjeni neki aspekti mobinga:
Andreja Kostelić-Martić, mr. sc.
Andreja Kostelić-Martić diplomirala je psihologiju 1992. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1996. magistrirala je kliničku psihologiju na istom fakultetu. Školovanje je nastavila u Milanu, u Italiji, gdje je ponovno diplomirala psihologiju 1999. na privatnom Katoličkom fakultetu. Završila je i četverogodišnju specijalizaciju iz kognitivno-bihevioralne terapije, kao i edukacije iz EMDR-a, Shema terapije i ACT terapije. Radno iskustvo stjecala je od 1999. na Klinici za rad u Milanu (Italija) kroz 7 godina. Prvo kao stažista psiholog, a onda kao psihoterapeut u Centru za žrtve mobinga. Nastavila ga je kroz privatan psihoterapijski rad u Italiji i kasnije od 2010. u Zagrebu u Centru za kognitivno bihevioralnu terapiju.
Gradska knjižnica
27.11.
12:30h
Za djecu 1.razreda OŠ
Nina Đurđević je rođena 1980. godine. Diplomirala je Filmsko i televizijsko snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a nakon toga je završila i diplomski studij fotografije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Dobitnica je više nagrada za fotografiju i iza sebe ima velik broj ostvarenih samostalnih i grupnih izložbi.
MSU
30.11.
14:00 - 15:30h
15
Radionica namijenjena: punoljetnim osobama koje se prepoznaju u opisu radionice
Osjećate li ikada kao da neprestano stremite ka savršenom, stavljate druge na prvo mjesto, da se svi uvijek mogu osloniti na Vas i/ili da jurite kroz život bez trenutka da udahnete? Imate li osjećaj da ne možete ili ne znate drugačije?
Ponekad automatski unutarnji pokretači oblikuju način na koji se nosimo sa stresom, odnosima i osjećajem vlastite vrijednosti. Psihoterapijska škola transakcijske analize (TA) ove nesvjesne pokretače naziva driverima. Naučeni su u ranoj dobi i daju nam prividan osjećaj da smo OK, iako često uvjetuju da žrtvujemo vlastite potrebe.
Kroz ovu interaktivnu radionicu istražiti ćemo kako psihološki driveri – ‘Budi savršen’, ‘Zadovolji druge’, ‘Budi jak’, ‘Trudi se’ i ‘Požuri’ — oblikuju naše živote i ograničavaju našu autonomiju. Sudionici će naučiti kako te duboko usađene poruke, razvijene u djetinjstvu, mogu nesvjesno kontrolirati naše ponašanje, stvarajući stres, sumnju u sebe i neispunjene odnose.
Kroz teorijski uvod, vođene vježbe i samorefleksiju, radionica će pomoći sudionicima da identificiraju svoje drivere i razumiju njihov utjecaj na svoje misli, osjećaje i ponašanje. Također, korištenjem praktičnih alata sudionici će istražiti kako se osloboditi drivera, otvarajući put ka većoj svjesnosti, spontanosti i intimnosti u svojim životima.
Tara Pavić Futač, psihologinja i psihoterapeutkinja Transakcijske analize
Tara Pavić Futač je psihologinja i certificirana transakcijska analitičarka (CTA) s osmogodišnjim iskustvom u psihoterapiji i savjetovanju. Rođena je 1989. godine u Zagrebu. Nakon završenog preddiplomskog studija ekonomije i menadžmenta u Zagrebu (2012.) te
preddiplomskog studija iz psihologije (2014.) u Beču, 2016. godine diplomirala je na Sveučilištu Webster u Beču, gdje je stekla magisterij iz psihologije s naglaskom na savjetovanje. Nakon studija nastavlja s četverogodišnjom edukacijom za psihoterapeuta te 2023. godine u Njemačkoj polože završni ispit iz transakcijske analize pri Europskoj asocijaciji transakcijskih analitičara (EATA). Pet godina radila je u SOS Dječjem selu Hrvatska, najvećoj svjetskoj neprofitnoj organizaciji koja pruža izravnu pomoć djeci bez roditelja ili adekvatne roditeljske skrbi. Posljednjih nekoliko godina specijalizira se za pružanje usluga psihoterapije pojedincima, parovima i grupama. Uz savjetodavni i psihoterapijski rad, posebna strast joj je održavanje radionica i edukacija za stručnjake pomagačkih zanimanja, kao i za opće građanstvo. Tara je predana kontinuiranom profesionalnom razvoju te završava dodatne stručne edukacije u području psihoterapije (KBT, ACT, EMDR, Mindfulness) i coachinga (Sistemski gestalt coaching, team coaching). Aktivno volontira, pružajući savjetodavne usluge socijalno ugroženim skupinama, te piše psihoedukativne članke za Večernjakov portal Ordinacija.hr.
MSU
30.11.
Vidi opis
10
Radionica namijenjena: Djeci od 10 do 14 godina
Sudionici radionice će upoznati zašto je bitno graditi suosjećanje i samosuosjećanje, radit će praktičnu vježbu s tajnim zadatkom koja demonstrira snagu prisutnosti i uvježbavati pozitivan govor prema sebi samima. Radionica je interaktivna te sadrži primjere za vježbu koji su bliski djeci viših razreda OŠ.
Radionica se održava u dva termina 10:30 – 11:15h i 16:15 – 17:30h.
VODITELJICE RADIONICA su naše vrijedne volonterke, studentice psihologije i magistre psihologije – Ivona Smijulj, Iva Kosovel, Klara Plavšić, Iva Ignjačić, Ines Zeko i Paulina Sekulić. Radionice je osmislila Venita Mužek, školska psihologinja i edukantica kognitivno-bihevioralne terapije.
MSU
30.11.
Vidi opis
10
Radionica namijenjena: Djeci od 10 do 14 godina
Sudionici radionice će upoznati svrhe i vrste prijateljstava, koji su sve uobičajeni, prirodni osjećaji kad se dogodi gubitak prijateljstva, pomoću radnih listića učit će načine kako da si pomognu u slučaju prekida prijateljstva i razvijat će otpornost. Čak i iz gubitka možemo nešto naučiti što će nam služiti za naše odnose dalje u životu.
Radionica se održava u dva termina 11:30 – 12:45h i 17:45 – 19:00h.
VODITELJICE RADIONICA su naše vrijedne volonterke, studentice psihologije i magistre psihologije – Ivona Smijulj, Iva Kosovel, Klara Plavšić, Iva Ignjačić, Ines Zeko i Paulina Sekulić. Radionice je osmislila Venita Mužek, školska psihologinja i edukantica kognitivno-bihevioralne terapije.
MSU
30.11.
15:00 - 16:00h
15
Radionica namijenjena: srednjoškolcima
Ova radionica fokusira se na temu suosjećanja i ulogu suosjećanja u odnosima, ali i u vlastitom mentalnom zdravlju. Kroz radionicu ćemo naučiti što je suosjećanje i zašto nam je važno, a poseban fokus bit će stavljen na samosuosjećanje, odnosno kako biti podržavajući i ljubazan prema sebi u teškim trenucima. Kroz radionicu ćemo proći osnovne psihološke koncepte vezane uz suosjećanje te neke od načina kako ga prakticirati u svakodnevnom životu. Cilj radionice je potaknuti mlade na dublje razumijevanje vlastitih emocija i razvijanje zdravih, podržavajućih odnosa sa sobom i drugima.
Tina Rukavina i Deša Matičević, Udruga Kako si?
Udruga Kako si? je neprofitna organizacija nastala u razdoblju pandemije i potresa u Hrvatskoj s ciljem pružanja potpore široj populaciji. Kroz usluge psihološkog savjetovanja i psihoedukacije udruga unaprjeđuje psihičko zdravlje i kvalitetu života svojih čitatelja i korisnika, smanjuje stigmatizaciju psihičkih smetnji te popularizira psihologiju u društvu. Cilj udruge je educirati i osnažiti javnost te joj povećati kompetencije za nošenje sa svakodnevnim izazovima, a misao vodilja udruge je pružiti stručnu, pouzdanu i pristupačnu psihološku podršku.
MSU
30.11.
11:00 - 12:00h
15
Radionica namijenjena: djeci nižih razreda OŠ
Lako je primijetiti da vidiš sve manje, teže je prihvatiti da se neće zaustaviti. Ali kad si mlad, lakše prihvaćaš izazove. Ja nisam razumjela zašto su svi tako uzrujani oko činjenice da ću jednom skroz oslijepiti jer sam razmišljala ovako: pa neću umrijeti, samo neću vidjeti. I budući da sam vid gubila postepeno, tako sam se i navikavala na potrebu realizacije svakodnevice na drugačiji način. Više sam se oslanjala na sluh i izoštrila ga do najtiših detalja, oslonila sam se na dodir i pronašla načine funkcioniranja pomoću ta dva osjetila i pomoću sjećanja na sve što sam vidjela. Danas u glavi mapiram prostore i zato se lakše snalazim u njima. Nemam nadnaravne sposobnosti, samo želju da budem maksimalno samostalna. Imam svoj moto: gdje ima volje, ima i načina. Svaki je izazov prilika za osobni rast, a ne nužno gubitak ili nesreća. Život je prepun sitnica koje imaju lice i naličje, dobru i lošu stranu, na nama je da ih okrenemo u svoju korist, na svoju radost.
Gordana Glibo, magistra novinarstva
Gordana Glibo je diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Trenutno je zaposlena u Centru UP2DATE kao voditeljica europskog projekta, a na Zdravstvenom veleučilištu ima zvanje asistenta u nastavi na katedri za Radnu terapiju. Također je mentor za studentsku praksu, vanjski suradnik/lektor i predavač na Fakultetu prometnih znanosti u području asistivnih tehnologija i sigurnosti pješaka u prometu, suradnica FER-a… Dugogodišnja je aktivistica kroz nastojanja da se postigne povoljnije okruženje u izjednačavanju uvjeta za sve marginalizirane skupine ljudi, a posebno za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju.
MSU
30.11.
15:00 - 16:00h
15
Radionica namijenjena: maturantima i studentima
Neverbalna ‘feel good’ radionica koja će provjeriti tko smo ako izgubimo čuđenje, znatiželju, strast i potrebu za igrom.
Judita Gamulin, Adrian Pezdirc i Marina Vitković, Udruga BoliMe
Udruga BoliMe je nezavisna umjetnička inicijativa za podršku mentalnom zdravlju mladih. Promiče svjesnost o važnosti prevencije i destigmatizacije mentalnih bolesti te potiče edukaciju i zalaganje za boljitak u području mentalnoga zdravlja u adolescentskoj i studentskoj dobi.
MSU
30.11.
16:15 - 17:45h
15
Radionica namijenjena: svima zainteresiranima
Analizom i diskusijom o pogledanom filmu Sigurno mjesto, filmskoj priči i likovima polaznici su upućeni u teoriju psihologije, u svrhu što boljeg razumijevanja filma, ali i svakodnevnih životnih situacija. Dodatna posebnost radionica je u tome što ih paralelno vode dramaturg/scenarist i psiholog, proučavajući temu iz dva srodna ali različita diskursa.
Blaž Rebernjak
Blaž Rebernjak zaposlen je kao docent na Katedri za psihometriju na Odsjeku za Psihologiju Filozofskog Fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je na temu automatske obrade emocionalnih informacija, a drži nastavu iz različitih statističkih i metodoloških kolegija. Istraživački interesi su mu, uz spomenute, i psihologija filma, eksperimentalna kognitivna psihologija te simulacijske studije u području psihometrije. Za sudjelovanje u radu Psihofesta, manifestacije koja za cilj ima popularizaciju suvremenih znanstvenih spoznaja, dobio je Državnu nagradu za znanost za popularizaciju i promociju znanosti za 2015. godinu. Urednik je knjige Psihofestologija 2: Psihologijska znanost na popularan način.
Ivana Karačonji Rupčić
Ivana Karačonji Rupčić je scenaristica, redateljica i producentica različitih filmskih, televizijskih i radijskih formata. Umjetnička je voditeljica i producentica KAVAe – Kreativne Audiovizualne Asocijacije.
MSU
01.12.
15:00 - 16:00h
30
Radionica namijenjena: odraslima
Lako je primijetiti da vidiš sve manje, teže je prihvatiti da se neće zaustaviti. Ali kad si mlad, lakše prihvaćaš izazove. Ja nisam razumjela zašto su svi tako uzrujani oko činjenice da ću jednom skroz oslijepiti jer sam razmišljala ovako: pa neću umrijeti, samo neću vidjeti. I budući da sam vid gubila postepeno, tako sam se i navikavala na potrebu realizacije svakodnevice na drugačiji način. Više sam se oslanjala na sluh i izoštrila ga do najtiših detalja, oslonila sam se na dodir i pronašla načine funkcioniranja pomoću ta dva osjetila i pomoću sjećanja na sve što sam vidjela. Danas u glavi mapiram prostore i zato se lakše snalazim u njima. Nemam nadnaravne sposobnosti, samo želju da budem maksimalno samostalna. Imam svoj moto: gdje ima volje, ima i načina. Svaki je izazov prilika za osobni rast, a ne nužno gubitak ili nesreća. Život je prepun sitnica koje imaju lice i naličje, dobru i lošu stranu, na nama je da ih okrenemo u svoju korist, na svoju radost.
Gordana Glibo, magistra novinarstva
Gordana Glibo je diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Trenutno je zaposlena u Centru UP2DATE kao voditeljica europskog projekta, a na Zdravstvenom veleučilištu ima zvanje asistenta u nastavi na katedri za Radnu terapiju. Također je mentor za studentsku praksu, vanjski suradnik/lektor i predavač na Fakultetu prometnih znanosti u području asistivnih tehnologija i sigurnosti pješaka u prometu, suradnica FER-a… Dugogodišnja je aktivistica kroz nastojanja da se postigne povoljnije okruženje u izjednačavanju uvjeta za sve marginalizirane skupine ljudi, a posebno za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju.
MSU
01.12.
16:15 - 18:00h
30
Radionica namijenjena: svima koji imaju iskustvo gubitka zdravlja bez obzira na uzrok tog gubitka
Tijekom radionice ćemo obraditi temu gubitka zdravlja i tugovanja za istim iz perspektive terapije prihvaćanjem i posvećenošću. Sudionici će imati priliku proći kroz različite iskustvene vježbe čiji je cilj povećati psihološku fleksibilnost kako bi unatoč neugodnim unutarnjim sadržajima (mislima, emocijama, tjelesnim senzacijama i porivima) koji se javljaju povodom gubitka zdravlja mogli osmišljavati i poduzimati daljnje akcije prema životu vrijednom življenja a koji je vođen njihovim osobnim vrijednostima.
Željka Koprivnjak, dipl. psihologinja i prof. psihologije, kognitivno-bihevioralni psihoterapeut u edukaciji, terapeut terapijom prihvaćanjem i posvećenošću u edukaciji
Željka Koprivnjak trenutno radi kao psihologinja u Hrvatskom savezu za rijetke bolesti i provodi psihološko savjetovanje oboljelih od rijetkih bolesti i članova njihovih obitelji. Unazad 15 godina obavljala je poslove psihologa (psihodijagnostiku i savjetovanje) u području profesionalnog usmjeravanja te u savjetovalištima za mentalno zdravlje mladih, a kao vanjska suradnica obavljala je i poslove u području prevencije poremećaja u ponašanju, psihosocijalne potpore mladima koji izlaze iz sustava alternativne skrbi te podrške u tugovanju. Obnašala je 4 godine funkciju predsjednice Društva psihologa Sisačko-moslavačke županije te sudjelovala kao autorica i izvoditeljica aktivnosti na projektima vezanim uz mentalno zdravlje mladih. Volontirala je na telefonu za pružanje psihološke pomoći uslijed COVID pandemije te na terenu kao dio tima Društva za psihološku pomoć nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji. Hrvatsko psihološko društvo joj je 2021. dodijelilo priznanje Marulić: Fiat Psychologia, priznanje koje se dodjeljuje za posebni doprinos primijenjenoj psihologiji.
MSU
01.12.
Vidi opis
8
Radionica namijenjena: djeci od 7 do 9 godina
Radionica “Štit od nasilja” ima za cilj educirati djecu o vrstama nasilja, kako će ga prepoznati te im pomoći u razvijanju vještina za suočavanje s nasiljem i zaštitu svojih granica. Kroz igru, grupne aktivnosti, razgovor i kreativne zadatke, djeca će učiti važnost sigurnosti, poštovanja i uzajamnog razumijevanja te će im se pružiti informacije kako se ponašati u situacijama kada se osjećaju nesigurno ili ugroženo.
Radionica koristi pristup koji uključuje igru, diskusiju i kreativne izraze. Ova radionica je uvodna u ciklusu radionica koje se bave izražavanjem vlastitih potreba i granica, mijenjanjem vjerovanja koja nas čine podložnijima nasilju, učenju toleranciji prema različitosti te učenju tehnika i ojačavanju vještina za zaštitu od nasilja.
Radionica će se održati u dva termina 10:00 – 11:15h i 11:30-12:45h.
Matea Dujmović, prof. psih. i edukantica psihoterapije
Matea Dujmović je profesorica psihologije i psihoterapeutkinja realitetne terapije pod supervizijom. Diplomirala je psihologiju 2012., a od 2013. radi u predškolskoj ustanovi, pružajući podršku djeci, roditeljima i odgajateljima u vezi s emocionalnim teškoćama, stresom, traumom, postavljanjem granica, prevencijom nasilja…
Od 2015. surađuje s Udrugom roditelja Korak po Korak, provodeći i koordinirajući program prevencije nasilja nad djecom te vodi edukacije za njegovu provedbu. Tijekom pandemije i potresa 2020. volontirala je na telefonskoj liniji Mreže za psihološku pomoć. Od 2020. surađuje s Centrom za socijalnu skrb, pružajući podršku roditeljima, a od 2021. g. radi s platformom Exedra, baveći se psihološkim savjetovanjem i terapijom.
Od 2022. vodi privatnu praksu Mindness, gdje pruža savjetovanje i psihoterapiju pod supervizijom za odrasle, ali i djecu. Kontinuirano se stručno usavršava kroz edukacije iz mindfulnessa, upravljanja stresom, rada s darovitom djecom, djecom s problemima u ponašanju, postavljanja granica i ostalog.
MSU
01.12.
16:30 – 18:00h
15
Radionica namijenjena: srednjoškolcima
U ovoj radionici istražit ćemo složenost gubitka, bilo da se radi o izgubljenoj voljenoj osobi, prijatelju, ljubavi ili nečemu što nam je bilo važno. Gubitak je univerzalno iskustvo, ali svaki od nas nosi svoje vlastite emocije i reakcije. Istražit ćemo načine kako osvijestiti vlastite emocije i potrebe te kako se možemo brinuti o sebi tijekom teškog razdoblja. Razgovarat ćemo i o tome kako prepoznati kada su naši bližnji u boli zbog gubitka i kako im pružiti podršku na način koji im odgovara. Ciljevi radionice su pružiti sudionicima prostor za razmjenu osjećaja, omogućiti razumijevanje procesa tugovanja te razvoj strategija za suočavanje i podršku.
Valentina Čarapina i Anamarija Karin, Udruga Kako si?
Udruga Kako si? je neprofitna organizacija nastala u razdoblju pandemije i potresa u Hrvatskoj s ciljem pružanja potpore široj populaciji. Kroz usluge psihološkog savjetovanja i psihoedukacije udruga unaprjeđuje psihičko zdravlje i kvalitetu života svojih čitatelja i korisnika, smanjuje stigmatizaciju psihičkih smetnji te popularizira psihologiju u društvu. Cilj udruge je educirati i osnažiti javnost te joj povećati kompetencije za nošenje sa svakodnevnim izazovima, a misao vodilja udruge je pružiti stručnu, pouzdanu i pristupačnu psihološku podršku.
MSU
01.12.
17:00 - 18:00h
20
Radionica namijenjena: članovima obitelji i bliskim osobama oboljelih od onkoloških i drugih somatskih bolesti
Bit će održana kratka psihoedukacija o tome kako biti podrška oboljelim bliskim osobama, sudionici će moći razmijeniti svoja iskustva i međusobno se podržati te će im biti pružena podrška u vidu podjele iskustava rada s oboljelim osobama i članovima obitelji.
Maja Erceg Tušek, Udruga SVE za NJU, psihologinja i edukantica Gestalt psihoterapije
Maja Erceg Tušek pridružila se timu Udruge žena oboljelih i liječenih od raka SVE za NJU 2021. Od 2023. voditeljica je Centra za psihološku pomoć. Provodi uvodne razgovore, praćenja i individualna savjetovanja odraslih osoba oboljelih od onkoloških bolesti i njihovih bližnjih.
Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, završila izobrazbu za unapređenje savjetodavnog rada, apsolventica je Gestalt psihoterapije te se redovito usavršava u području savjetovanja i tematskih područja u kojima djeluje.
Od 2013. godine radi u području zdravstvene psihologije u zdravstvu i nevladinom sektoru s oboljelima od hematoloških i onkoloških bolesti te je radila u području krvlju i spolno prenosivih infekcija.
Članica je HPD-a, HPK, ZPD-a, IPOS-a i ESMO-a. Aktivna je sudionica stručnih skupova iz onkologije i psihologije, zagovara potrebe onkoloških bolesnika i integraciju psihoonkološke skrbi u proces liječenja te pružanja psihosocijalne podrške kao sastavnog dijela sveobuhvatne skrbi za oboljele i njihove bližnje.
MSU
01.12.
11:00 - 12:00h
15
Radionica namijenjena: punoljetnim osobama
Cilj radionice “Razgovori s tijelom” osvijestiti je svoju unutarnju snagu u suočavanju s gubitkom slijedeći praksu tjelesno orijentirane psihoterapije i terapijskog pisanja. Tijekom vođenog procesa osluškujemo što nam govori tijelo (“Slušaj svoje tijelo”, kažu nam ponekad. Ali što ako nam tijelo ništa ne govori? Što ako ne razumijemo što nam govori?), promatramo svoj dah i pokret (Zato što nam tijelo govori dahom i pokretom i zato što je promatranje prvi korak prema promjeni.), povezujemo se s drugima (I pogledom i riječima.), „uzemljujemo“ se u svojim stopalima, bedrima i zdjelici (Zato da osjetimo snagu svog tijela.), skidamo teret s ramena (Pokretom, dahom i glasom…) i zahvaljujemo tijelu što je s nama i što nas nosi (#srcesamokuca).
Aida Bagić, savjetodavna terapeutkinja tjelesno orijentirane psihoterapije
Aida Bagić (Zagreb, 1965.) diplomirala je opću lingvistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te magistrirala političke znanosti na Sveučilištu Massachusetts, u Amherstu, SAD. Sudjelovala je u pokretanju i radu niza feminističkih i mirovnih inicijativa. Posljednjih desetak godina zaposlena je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja u Službi za programe i projekte Europske unije. Završila je edukaciju iz integrativne tjelesno orijentirane psihoterapije pri Centru za integrativni razvoj, vodi individualne terapije i radionice kreativnog i terapijskog pisanja. Članica je Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatskog društva pisaca.
Objavila je zbirke pjesama “Ako se zovem Sylvia” (Aora 2007., Mala zvona 2015. – epub), “Tijela su laka meta” (Mala zvona 2014., 2015. – epub) i “Nizvodno, rijekama” (Treći trg i Srebrno drvo 2019.) te kratkih proza “Znam li ja gdje živim” (Zoro 2012., DPKM 2019.). Pjesme i priče su joj prevedene na njemački, engleski, poljski i slovenski, a nekoliko je uvršteno u “Antologiju jutra poezije” (2010.) i antologiju suvremene europske lezbijske poezije “Brez besed ji sledim” (ŠKUC 2015.).
MSU
01.12.
15:00 - 16:45h
10
Radionica namijenjena: punoljetnim osobama koje žele dublje razumjeti proces tugovanja, dobiti nove uvide te doživjeti emocionalno olakšanje uz podršku grupe
Psihodramska radionica koja nudi siguran prostor za istraživanje emocionalnog pejzaža nakon gubitka odnosa. Kroz kreativne psihodramske tehnike sudionici će imati priliku izraziti neizrečene misli, prepoznati zatomljene osjećaje i pronaći put prema iscjeljenju.
Nikolina Komljenović, mag. iur. i savjetodavna terapeutkinja
Magistra prava, završila je studij propedeutike psihoterapije te psihodramsku edukaciju u Centru za psihodramu Zagreb. Ima višegodišnje iskustvo vođenja grupne psihoterapije i individualnog rada s klijentima te vodi radionice za osobni i profesionalni razvoj. Kao vanjska suradnica Centra za poremećaje hranjenja stekla je iskustvo u radu s osobama koje se suočavaju s izazovima vezanim uz poremećaje hranjenja, pružajući podršku kroz grupe za emocionalno i psihološko osnaživanje. Osim psihodramskog pristupa, dodatno se usavršavala u radu s tijelom, što integrira u terapijski rad s ciljem povezivanja uma i tijela te dubljeg istraživanja unutarnjih stanja i emocija.
MSU
30.11.
17:45 - 18:45h
Panel namijenjen: svima zainteresiranima
Kroz što prolaze žene koje su doživjele gubitak trudnoće?
Doživljavaju li to kao gubitak?
Imaju li dovoljno podrške? (I gdje se ta podrška može ostvariti?)
Što im je potrebno?
Odgovore na ova i slična pitanja saznajte na panelu.
Martina Trboglav Podvorac
Martina Trboglav Podvorac je psihologinja i terapeutkinja s 18 godina iskustva individualnog i grupnog rada s ljudima. U Zagrebu vodi svoju privatnu psihološku praksu Corium te je suosnivačica Centra za perinatalnu psihologiju i rano roditeljstvo.
U područje perinatalne psihologije ulazi tražeći razumijevanje i podršku kroz vlastito iskustvo majčinstva, četiri trudnoće i tri poroda. Stručna znanja stječe educirajući se na raznim inozemnim programima. Članica je Američke asocijacije za prenatalnu i perinatalnu psihologiju i zdravlje.
Svakodnevno radi s obiteljima pružajući im podršku kroz začeće, trudnoću, porod, postpartum i rano roditeljstvo. Najčešće teme s kojima se susreće u radu su prenatalna anksioznost, strah od poroda, postporođajna depresija i anksioznost, porođajna trauma, izazovi u partnerskim odnosima i ranom roditeljstvu, ali i možda ona najteža – gubitak bebe.
S ciljem edukacije i prevencije zajedno s Ninom Čikeš Stegić, liječnicom, terapeutkinjom, porođajnom edukatoricom i doulom je osmislila prenatalni program “Psihologija poroda i roditeljstva”, koji na sustavan način donosi znanja te psihološku pripremu i podršku budućim roditeljima.
Helena Rašić
Helena Rašić je magistrirala psihologiju, a edukaciju iz psihoterapijskih pravaca započela je kroz Kognitivno bihevioralnu terapiju. Pronašla se u Terapiji usmjerenoj na suosjećanje gdje se uključuje u daljnju edukaciju i superviziju, a nastavlja istraživati različite pravce kako bi mogla pružiti klijentima individualno prilagođen pristup.
Pohađala je niz edukacija, uključujući mindfulness, mobbing, asocijativne karte, tugovanje i krizne intervencije, EMDR lvl 1, partnersko savjetovanje, seksualna terapija. Njeno primarno područje rada je neplodnost i gubitak trudnoće, ali i rad s odraslim neurodivergentnim osobama. Odnedavno nudi usluge psihodijagnostike u okviru Bura savjetovanja, za djecu i odrasle.
Bila je aktivna u nevladinoj organizaciji “RODA – roditelji u akciji” kao volonterka u programu neplodnosti (i dalje je članica), trenutno je u radnoj skupini za izradu smjernica za savjetovanje partnera prije donacije gameta pri Hrvatskoj psihološkoj komori. Organizirala je prijevod prve knjige na hrvatskom jeziku koja se bavi pitanjima neplodnosti, namijenjene stručnjacima i pacijentima – Neotpjevane uspavanke.
Održava edukacije za stručnjake o neurodivergentnosti, savjetovanju neplodnih žena i parova te o radu s klijenticama koje su prošle gubitak trudnoće.
Tijana Žganec Koprivnjak
Nakon završenog diplomskog studija etnologije i kulturne antropologije & primijenjene lingvistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu provela je skoro 10 godina u IT-ju baveći se globalnom partnerskom prodajom.
Zbog životnih okolnosti i osobnog iskustva gubitka bebe, 2021. godine se odlučuje posvetiti edukaciji za podršku ženama kroz gubitak bebe, trudnoću nakon gubitka i neplodnost. Tako u sklopu stručne edukacije preko američke organizacije Sisters in Loss (organizacija za obrazovanje posvećena podizanju svijesti o gubitku bebe i neplodnosti) stječe certifikat Bereavement Doule, a nekoliko mjeseci poslije i certifikat Pregnancy Loss Practitionera preko Institute of Healing Through Pregnancy Loss & Parenting & Homeschool by design.
U svom radu je posvećena ženama i parovima koji prolaze kroz gubitak bebe i neplodnost te pruža podršku kroz individualan rad te kroz grupe podrške. Uz to kao vanjski suradnik kroz razne radionice i mentorske programe educira doule, primalje i zdravstvene djelatnike o pružanju pravovremene podrške ženama koje prolaze kroz ovo iskustvo.
MSU
01.12.
10:00 - 11:30h
Panel namijenjen: svima zainteresiranima
Kako se nositi s neispunjenim očekivanjima roditeljstva i pronaći snagu u suočavanju s teškoćama djeteta?
Kroz panel raspravu, pet sveučilišnih profesorica s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu otvorit će neka od pitanja ove izazovne teme, istražujući kako roditelji djece s teškoćama pronalaze podršku i suočavaju se s vlastitim i društvenim očekivanjima.
Razgovarat ćemo o emocionalnim izazovima, stigmatizaciji, preprekama u sustavu podrške te važnosti osnaživanja roditelja u građenju pozitivnih ishoda za cijelu obitelj u neočekivanoj situaciji. Kao važan segment toga, dotaknut ćemo se izazova u priopćavanju dijagnoze što je i stručnjacima težak zadatak. Uz međusobna promišljanja i uključivanje publike, dotaknut ćemo se i načina na koje zajednica može pružiti podršku te kako sami roditelji često postaju pokretači promjena. Pridružite nam se na ovom suosjećajnom i inspirativnom razgovoru.
Nastavno-klinički centar Sveučilišta u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta pruža usluge kroz svakodnevni rad s korisnicima s raznim problemima i teškoćama u području logopedije, edukacijske-rehabilitacije, socijalne pedagogije i psihologije. Sudionice rasprave će iz različitih perspektiva predstaviti pristupe u radu s roditeljima čija djeca se suočavaju s teškoćama u razvoju.
Sanja Šimleša, psihologinja, izvanredna profesorica, glavni interesi njezinog znanstvenog i stručnog rada odnose se na djecu s teškoćama u razvoju, posebno djecu s dijagnozom poremećaja iz spektra autizma i njihove obitelji.
Sonja Alimović, edukacijska rehabilitatorica, izvanredna profesorica, svoj je profesionalni razvoj započela radeći u programima rane intervencije u djetinjstvu kroz stručnu podršku u obiteljskom domu te u radu s djecom s višestrukim teškoćama, što je ostalo i u području njenog nastavnog i znanstvenog interesa.
Ana Wagner Jakab je redovita profesorica, edukacijska rehabilitatorica i Geštalt psihoterapeutkinja. Posebna profesionalna “ljubav” i uže područje Aninog znanstvenog, nastavnog i stručnog interesa je rad s obiteljima djece s teškoćama i osoba s invaliditetom.
Ana-Marija Bohaček, edukacijska rehabilitatorica, viša asistetnica, djeluje u području rane intervencije u djetinjstvu, a njeni znanstveni i stručni interesi vezani su uz istraživanje obilježja rane interakcije djece i roditelja, te intervencije temeljene na rutinama.
Gabrijela Ratkajec Gašević, socijalna pedagoginja, izvanredna profesorica, glavni interesi njezinog znanstvenog i stručnog rada odnose se na djecu s problemima u ponašanju, te njihovim roditeljima kada se suočavaju sa zahtjevima sustava obrazovanja, pravosuđa radi djetetovog nepoštivanja društvenih normi.
