18:15 - 19:00h
Naziv izložbe Nedovršeni procesi ne odnosi se na same umjetničke radove, već na intimne, često nevidljive procese suočavanja i prevladavanja neuspjeha, u skladu s glavnom temom ovogodišnjeg Festivala empatije.
Zagrebačka izložba Nedovršeni procesi povezuje fotografski ciklus Domestic, Luke Pešuna s izborom glitch- umjetničkih radova koji su sudjelovali na festivalu Fubar, koji je 2015. godine osnovala umjetnička organizacija Format C. Ova kombinacija prikaza intime i digitalne pogreške stvara dijalog između osobnog i tehnološkog, stvarnog i fragmentiranog, emocionalnog i estetskog.
Serija od 12 fotografija Luke Pešuna „istražuje dom kao prostor obilježen osobnom traumom pokušaja prisilnog outanja u ranoj adolescenciji. Mjesto koje u ideji predstavlja sigurnost postalo je nešto drugo.“. Autor pomoću suptilnih fotografskih postupaka bilježi intimnu svakodnevicu djeda i bake, stvarajući fotografije pune krhkosti i suzdržane nježnosti, stoga iz svake fotografije zrači osjećaj prolaznosti i fragilnosti osoba starije životne dobi.
Glitch- umjetnički radovi u izboru umjetničke organizacije Format C, odnose se na radove međunarodnih umjetnika koji su producirani 2024. godine, te iste godine prikazani na festivalu Fubar u Zagrebu. Glitch umjetnost je praksa korištenja digitalnih ili analognih grešaka u estetske svrhe bilo kvarom digitalnih podataka ili fizičkim manipuliranjem elektroničkim uređajima. Radovi prikazani na ovoj izložbi donose široki raspon vizualnih motiva od apstraktnih tekstura, preko sempliranih video slika, do melankoličnih prikaza obalnih gradova i morskih pejzaža.
Izložba Nedovršeni procesi ne traži konačan završetak, nego prihvaćanje nedovršenosti kao dijela ljudskog i umjetničkog postojanja. U dijalogu između intimnog i digitalnog, osobnog i kolektivnog, ona poziva na suosjećanje – s drugima, ali i sa samima sobom.
17:45 - 18:45h
Što je empatija, kako ju njegovati od najranije dobi i koji su komunikacijski alati najbolji put do iskazivanja empatije, tema su ovog predavanja.
Bilo privatno ili poslovno, alati kao što su aktivno slušanje, parafraziranje, asertivna komunikacija ili svijest o tome iz kojeg ego stanja govorimo kad smo u dijalogu, bitno pridonose nenasilnoj komunikaciji. Ima li tu razlike u rodnoj pripadnosti, koriste li i pokazuju li žene generalno više empatije u komunikaciji ili su to samo predrasude, bit će teme ovog predavanja.
Mirela Španjol, prof.
Mirela Španjol vodeća je hrvatska poslovna konzultantica. Direktorica je i vlasnica tvrtke Ciceron komunikacije, specijalizirane za poslovne treninge iz područja govorništva, komunikacijskih, vještina te leadershipa. Ciceron je 2024. proslavio 20 godina poslovanja.
Autorica je prvog hrvatskog priručnika i bestsellera za javni nastup „Moć uvjeravanja“ koji je 2016. izdan u drugom izdanju. Školovala se na prestižnim domaćim i stranim poslovnim školama.
Vodi Školu govorništva za poslovne ljude, korporativne treninge i poslovni je coach za najviše razine managementa, uprave i poduzetnike.
Kroz svoje edukacijske programe bavi se i osnaživanjem žena i podizanjem razine njihove prepoznatljivosti u poslovnom svijetu. Program VUP – vidljiva, uspješna, prepoznatljiva kojeg vodi sa Kristinom Ercegović, serijskom poduzetnicom, takav je program.
2017. godine dobila je nagradu hrvatske udruge za odnose s javnošću HUOJ-a za doprinos struci GrandPRix.
2017. izdala je svoj prvi roman „Drugi peron, četvrti kolosijek“.
Praktičarka je transakcijske analize, psihoterapeutskog pravca koji je snažna potpora u radu i coachingu.
17:30 - 18:30h
Greenwashing nije samo lažno komuniciranje, nego skup suptilnih sjena koje prekrivaju zelene simbole i poruke. Na radionici ćemo učiti razlikovati stvarnu održivost od iluzije koja nas svakodnevno okružuje, i kako komunicirati s više istine, odgovornosti i povjerenja.
Karla Andrić
Karla Andrić je osnivačica Haiku Communications i integrirana strateginja s fokusom na održivost i društveni utjecaj, te zagovarateljica etičnog komuniciranja i borbe protiv greenwashinga. Kroz inicijativu Haiku (Green) Dialogues, seriju evenata posvećenu pomicanju industrije izvan greenwashinga, postala je #EUClimatePact ambasadorica. Ima više od deset godina međunarodnog iskustva u komunikacijskim strategijama
10:00 - 11:20h
24
Radionica je namijenjena djeci, a kroz društvenu igru Desitudo djeca uče kako prepoznati razliku između želja i potreba, planirati troškove, štedjeti i donositi odgovorne financijske odluke. Učenje je zabavno, interaktivno i prilagođeno njihovoj dobi, a na kraju radionice slijedi nagradni kviz u kojem sudionici mogu provjeriti što su naučili i osvojiti simbolične nagrade.
Anja Tkalčević
Anja Tkalčević bavi se edukacijom građana o financijama u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa), gdje radi na razvoju radionica, materijala i programa namijenjenih različitim dobnim skupinama – od osnovnoškolaca do umirovljenika. Uz rad u Hanfi, Anja predaje na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, a trenutačno je i doktorandica na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Posebno je usmjerena na bihevioralne financije, odnosno na to kako naše emocije, navike i okolina utječu na odluke o novcu.
Radionica za djecu od 3. do 6. razreda.
Na radionicu se potrebno prijaviti.
11:30 - 13:00h
15
Emocionalna dobrobit djece jednako je važna kao i njihovo tjelesno zdravlje. Razvoj empatije i emocionalne inteligencije omogućuje djeci i mladima da razviju otpornost kako bi se bolje nosili sa životnim usponima i padovima, te razumjeli i doživjeli emocije, osjećaje i gledišta drugih ljudi.
Empatija je ljudska SUPERMOĆ i može učiniti veliku razliku u našim životima i svijetu oko nas.
U samo ŠEST jednostavnih koraka, na primjerima iz svakodnevnog života i književnosti s kojima se polaznici radionice mogu povezati, doznat će što je empatija i kako empatijom mogu promijeniti svoje živote i svijet oko sebe nabolje.
Emica Calogjera Rogić
Emica Calogjera Rogić diplomirala je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i magistrirala na Odsjeku za komparativnu književnost na istom fakultetu. Bila je profesorica hrvatskoga jezika i književnosti u Hrvatskoj i inozemstvu te sveučilišna lektorica za hrvatski jezik i književnost na Sorbonni u Parizu, dugogodišnja urednica u Školskoj knjizi, a danas je glavna urednica u Nakladi Ljevak. Certificirana je voditeljica radionica bibliopoetske terapije pri Međunarodnoj federaciji za biblio i poetsku terapiju (International Federation for Biblio/Poetry Therapy – IFBPT), krovnoj instituciji za obrazovanje i proces certificiranja bibliopoetskih terapeuta.
Dob: radionica za djecu od 1. do 4. razreda OŠ
Na radionicu se potrebno prijaviti.
14:00 - 16:00h
12
Strah od neuspjeha često nas sputava u izražavanju potencijala, donošenju odluka ili pokretanju promjena. Na ovoj psihodramskoj radionici pozabavit ćemo se prepoznavanjem unutarnjih kočnica, razotkrivanjem unutarnjih konflikata i istraživanjem podržavajućih uloga. Kroz scenski rad, simboliku i kontakt s tijelom, otvaramo prostor za promjenu perspektive i povezivanje s unutarnjim resursima. Radionica je namijenjena svima koji žele napraviti korak prema većoj slobodi i hrabrosti u ostvarivanju ciljeva.
Nikolina Komljenović, savjetodavna terapeutkinja
Nakon magisterija na Pravnom fakultetu u Zagrebu upisala je psihoterapijsku edukaciju u Centru za psihodramu u Zagrebu i stekla certifikat savjetodavne terapeutkinje. Završila je obrazovanje iz Propedeutike psihoterapije, dodatnu edukaciju iz PEAT-a (praktičarka) te svoj profesionalni razvoj nastavlja kroz redovita stručna usavršavanja (rad s traumom, rad s tijelom).
Surađivala je s raznim udrugama u cilju pružanja savjetovanja i psihosocijalne podrške korisnicima te ima višegodišnje iskustvo rada s osobama s poremećajem hranjenja u Centru Bea. Radi s klijentima individualno i grupno te održava radionice usmjerene osobnom rastu i razvoju. Vanjska je suradnica Centra za razvoj i edukaciju Izvor.
Na radionicu se potrebno prijaviti.
16:15 - 17:45h
15
Radimo, jurimo, postižemo – i često ne znamo stati. Burnout nije samo emocionalna iscrpljenost, već važna poruka da nešto treba promijeniti. Na radionici „Ego na prekovremenom: burnout i (ne)uspjeh“ istražit ćemo ulogu unutarnjih ego stanja – Roditelj, Odrasli i Dijete – u igri između „moram“ i „želim“. Kroz prizmu transakcijske analize naučit ćemo kako prepoznati vlastite obrasce, postaviti granice i vratiti ravnotežu.
Tara Pavić Futač, psihologinja i psihoterapeutkinja
Tara Pavić Futač je psihologinja i psihoterapeutkinja transakcijske analize (CTA, PTSTA) s bogatim iskustvom u psihoterapiji i savjetovanju.
Rođena 1989. u Zagrebu, Tara je svoj profesionalni put započela studijem ekonomije u Zagrebu, no ubrzo je slijedila poziv srca i posvetila se psihologiji. Nakon studija u Beču, gdje je diplomirala psihologiju sa specijalizacijom iz psihološkog savjetovanja na Sveučilištu Webster, nastavila je s višegodišnjom edukacijom iz psihoterapije. Međunarodni certifikat iz transakcijske analize stekla je 2023. godine u Njemačkoj pri Europskoj asocijaciji transakcijskih analitičara (EATA).
Pet godina provela je u SOS Dječjem selu Hrvatska, neprofitnoj organizaciji koja pruža izravnu pomoć djeci bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi. Posljednjih se godina specijalizirala za pružanje psihoterapije pojedincima, parovima i grupama u sklopu svoje privatne prakse.
U svom radu Tara primarno koristi transakcijsku analizu, ali i integrira elemente KBT-a, ACT-a, EMDR a, seksualne terapije i mindfulnessa. Njezina misija je stvaranje sigurnog prostora u kojem ljudi mogu rasti, osnažiti se i mijenjati.
Osim terapijskog rada, Tara je strastvena edukatorica i supervizorica. Vodi radionice i edukacije za stručnjake pomagačkih zanimanja, ali i za širu javnost. Kao učiteljica transakcijske analize, posvećena je razvoju novih generacija psihoterapeuta. Etička je povjerenica u Udruzi transakcijskih analitičara.
Na radionicu se potrebno prijaviti.
10:00 - 11:00h
Koliko ste puta pomislili da ste “slučajno” došli do uspjeha koji imate – i da će jednog dana netko otkriti da zapravo niste dovoljno kompetentni? Taj tihi osjećaj da nismo “dovoljno dobri”, iako postoje svi dokazi suprotnog, poznat je kao imposter sindrom, a doživjelo ga je mnogo ljudi barem jednom u životu.
Predavanje „Imposter sindrom kao faktor neuspjeha“ istražuje kako je ovaj obrazac mišljenja povezan s našom motivacijom, odlukama i profesoinalnim razvojem. Kroz predavanje ćemo saznati što imposter sindrom zapravo jest, kako oblikuje naše ponašanje i na koje nas sve načine može sabotirati na putu prema uspjehu. Cilj predavanja je osvijestiti da sumnja koja proizlazi iz impostera nije znak slabosti, nego pokazatelj da nam je stalo da budemo bolji.
dr. sc. Ana Žulec Ivanković, psihologinja
Ana Žulec Ivanković viša je asistentica na Sveučilišnom odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je psihologiju 2024. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. U svom se radu bavi istraživanjem učinaka digitalne tehnologije, osobito društvenih mreža, na svakodnevno funkcioniranje djece i mladih. Članica je nekoliko stručnih društava te od 2022. obnaša dužnost nacionalne predstavnice Republike Hrvatske u Uniji mladih istraživača pri European Association for Developmental Psychology (EADP). Uz znanstveni rad, djeluje i kao plesni pedagog u Centru za kulturu na Peščenici.
11:10 - 12:10h
Svi mi imamo unutarnji glas koji nas procjenjuje, uspoređuje s drugima i podsjeća nas na naše slabosti. Taj „unutarnji kritičar“ nastaje još u ranim fazama razvoja kao način prilagodbe i zaštite, ali s vremenom može postati izvor stalnog nezadovoljstva i samo-sabotaže.
Na predavanju ćemo istražiti kako rana, negativna životna iskustva dovode do razvoja ovog unutarnjeg glasa te na koji način on oblikuje naše svakodnevne odluke i ponašanja, međuljudske odnose i osjećaj vlastite vrijednosti. Govorit ćemo i o tome kako suvremeni psihoterapijski pravci, osobito tzv. treći val kognitivno-bihevioralnih terapija, promatraju ovaj fenomen i pristupaju mu u radu s ljudima koji potraže pomoć. Cilj nije ušutkati našeg unutarnjeg kritičara, nego naučiti kako živjeti s njim na način koji nas podržava, a ne sputava.
dr.sc. Mara Šimunović, psihologinja
Mara Šimunović diplomirala je i doktorirala psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je kao znanstvena suradnica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar gdje provodi istraživanja u području psihologije obrazovanja, razvoja karijere te promocije i zaštite mentalnog zdravlja. Uz znanstveni rad, educirala se u području psihoterapije te završila sva tri stupnja edukacije iz kognitivno-bihevioralne terapije (KBT) u Zagrebu. U radu s klijentima, uz KBT, koristi i terapiju usmjerenu na suosjećanje (CFT), terapiju prihvaćanjem i posvećenošću (ACT) te EMDR, s posebnim fokusom na anksiozne poremećaje, opsesivno-kompulzivni poremećaj i rad s traumom.
12:20 - 14:00h
Tijekom radionice ćemo obraditi temu samoopraštanja, iz perspektive terapije prihvaćanjem i posvećenošću. Sudionici će imati priliku proći kroz različite iskustvene vježbe čiji je cilj povećati psihološku fleksibilnost kako bi unatoč neugodnim unutarnjim sadržajima (mislima, emocijama, tjelesnim senzacijama i porivima) koji se javljaju nakon neuspjeha mogli osmišljavati i poduzimati daljnje akcije prema životu vrijednom življenja a koji je vođen njihovim osobnim vrijednostima.
Željka Koprivnjak, dipl. psihologinja i prof. psihologije, kognitivno-bihevioralni terapeut, ACT terapeut
Unazad 16 godina obavljala je poslove psihologa u udruzi za oboljele od rijetkih bolesti i članove njihovih obitelji, u području profesionalnog usmjeravanja te u savjetovalištima za mentalno zdravlje mladih, a kao vanjski suradnik i poslove u području prevencije poremećaja u ponašanju, psihosocijalne potpore mladima koji izlaze iz sustava alternativne skrbi te podrške u tugovanju. Obnašala je 4 godine funkciju predsjednice Društva psihologa Sisačko-moslavačke županije te sudjelovala kao autor i izvoditelj aktivnosti na projektima vezanim uz mentalno zdravlje mladih. Volontirala je na telefonu za pružanje psihološke pomoći uslijed COVID pandemije te na terenu kao dio tima Društva za psihološku pomoć nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji. Hrvatsko psihološko društvo joj je 2021. dodijelilo priznanje Marulić: Fiat Psychologia za posebni doprinos primijenjenoj psihologiji.
Sastanak na recepciji
17:30 - 19:00h
Na ovoj iskustvenoj radionici sudionici će posjetiti postav „MSU na dodir“ te nastojati doživjeti umjetnost na drugačiji način – taktilno. Imat će priliku kretati se i istraživati okolinu s povezom na očima te gledanjem kroz simulacijske naočale. Dodirivanjem različitih materijala i površina pokušat ćemo polaznicima dočarati kakav je osjećaj ne vidjeti i na koji način se drugim osjetilima može doživjeti umjetnost.
O inkluziji i MSU:
U želji da Muzej učinimo dostupnim i otvorenim posjetiteljima s invaliditetom i drugim ranjivim ili marginaliziranim skupinama te da osiguramo pristup koji će povezati sve posjetitelje, MSU razvija edukacije i inkluzivne programe. Edukacijom i senzibilizacijom javnosti nastojimo otvoriti Muzej svim skupinama posjetitelja te osigurati što bolji i kvalitetniji pristup muzejskom sadržaju za sve skupine posjetitelja.
MSU Zagreb je u 2022. godini prilagodio dio izložbenog postava za osobe oštećena vida, što je rezultat višegodišnjeg projekta BEAM UP (Blind Engagement in Accessible Museum Projects) / PRISTUP (Uključivanje slijepih u pristupačne muzejske projekte).
Daniela Bilopavlović Bedenik
Daniela Bilopavlović Bedenik završila je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna te diplomirala povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Radi kao viša kustosica u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu, gdje vodi Zbirku marginalne umjetnosti te Zbirku slika, crteža, stripova i plakata Andrije Maurovića. Svoju karijeru započela je 2006. godine kao pripravnica u MSU-u, a od 2008. do 2014. radila je kao kustosica u Arhivu Toše Dabca. Posljednjih desetak godina aktivno osmišljava i provodi edukativne programe s naglaskom na programe prilagođene osobama s invaliditetom i ostalim podzastupljenim skupinama, surađujući s raznim rehabilitacijskim centrima i udrugama. Kao kustosica radi na aktualizaciji Zbirke marginalne umjetnosti i outsider arta općenito unutar i izvan institucionalnih okvira te nastoji što više popularizirati ovu granu umjetnosti. Autorica je brojnih skupnih i samostalnih izložaba u Hrvatskoj i inozemstvu. Članica je organizacijskih odbora za različite muzejske manifestacije i događanja.
Školica
17:00 - 18:00h
“Ever tried. Ever failed. No matter. Try again. Fail again. Fail better.” (Samuel Beckett)
Od kraja 1970-ih i tijekom 1980-ih kapitalizam bilježi značajnu promjenu koja će jednako tako promijeniti i globalno društvo i kulturu.
Dok je subjekt ranog kapitalizma bio nadziran, kažnjavan i pod utjecajem disciplinarnih praksi koje su postajale temeljem suvremenih društvenih institucija, sada se subjekt više ne nalazi pod povećalom administrativnog aparata već ga se prepušta kontroli i filtraciji. Taj pomak išao je ruku pod ruku s razvojem tehnologija za upravljanje informacijama. Do tada su se društvo, univerzum i čovjek promatrali kroz metaforu stroja, a od 1980-ih ključna metafora postaje informacija.
Tako više subjekt nije pod nadzorom, već ga se prepušta algoritmu koji razvrstava i rastače životne tokove i svakodnevicu u unaprijed konstruirane kategorije ishoda. Time subjekt stječe dojam da sam konstruira svoje ishode temeljem odluka koje donosi. Naravno, to je iluzija jer algoritam pruža samo jedan ispravan odgovor koji vodi prema uspješnom ishodu.
Ono što ostaje problematično jest da za uspjeh u algoritamskom društvu treba biti spreman napustiti bilo kakve vrijednosti, stavove i moralne principe za korist ispravnog puta algoritma. Moralni principi, stavovi i vrijednosti međutim postoje isključivo kako bi se uspostavila i sačuvala zajednica. Stoga algoritmi djeluju kontra zajednice.
‘Neuspjeh’ može postati način življenja koji se suprotstavlja tim pravilima i koji je oblik otpora te način da se živi prema vlastitim vrijednostima, izvan onoga što algoritam proglašava uspjehom. Biti neuspješan danas oznaka je stoga specifične poetike života, koja sa sobom možda nosi i estetiku, a onda i etiku neuspjeha kao kritičku praksu otvorenu svakome.
dr. sc. Tomislav Pletenac
Tomislav Pletenac rođen je u Varaždinu gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Nakon toga završava prijediplomski studij računarstva na Tehničkom fakultetu u Mariboru. Nakon toga upisuje etnologiju i muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon završenog studija upisuje magistarski i kasnije doktorski studij na istom fakultetu.
Do 2022. radi na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 2022. zaposlen je na Akademiji likovnih umjetnosti.
Primarni istraživački interes su mu postkolonijalna teorija, postsocijalizam, popularna kultura, kulturna trauma i teorijska psihoanaliza.
Objavljuje redovno znanstvene članke u znanstvenoj periodici. U koautorstvu s prevoditeljem i književnikom Borisom Perićem napisao je knjige: Fantastična bića Istre i Kvarnera, Zemlja iza šume, Ne možeš ti to, Priručnik za ekstremiste, Hrvatski politički bestijarij. Samostalna mu je knjiga Kako Zagreb izranja iz sna – stvaranje postsocijalističkog grada. Uz akademski rad bavi se i prevođenjem, posebno pjesama Nick Cave na kajkavski koje i povremeno koncertno izvodi.
Školica
18:10 - 19:10h
Zašto neki učenici i studenti napreduju bez većih poteškoća, dok se drugi, unatoč trudu i želji, suočavaju s preprekama? Je li uspjeh u obrazovanju doista stvar samo sposobnosti i zalaganja – ili i odraz okolnosti u kojima mladi odrastaju i društvenih nejednakosti koje počinju mnogo prije školskih klupa?
Ovo predavanje istražuje neuspjeh u obrazovanju kroz prizmu društvenih nejednakosti, oslanjajući se na rezultate znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj i svijetu. Razgovarat ćemo o tome kako obrazovanje roditelja, ekonomski uvjeti odrastanja, obiteljske veze i poznanstva, ali i kulturni kapital obitelji – poput dostupnosti knjiga, podrške u učenju ili sudjelovanja u kulturnim aktivnostima – oblikuju uspjeh, motivaciju i ambicije učenika i studenata. Razmotrit ćemo i razlike u obrazovnim šansama prema rodu, vrsti školskog programa i statusu ranjivosti učenika i studenata.
Posebno ćemo se osvrnuti na ulogu empatije u obrazovnom sustavu – ne samo kao razumijevanja učenika i studenata, nego i kao podrške onima koji rade u školama i na fakultetima.
Predavanje će potaknuti promišljanje o tome koliko su naše škole i fakulteti doista mjesta jednakih prilika – i kako obrazovni sustav može postati prostor koji još više razumije i podržava.
doc. dr. sc. Iva Odak (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu)
Iva Odak je znanstvena suradnica u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja. Diplomirala je i doktorirala sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Vanjska je suradnica i nositeljica kolegija na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Nastavnički odsjek, gdje predaje kolegije Sociologija obrazovanja i Umjetnost, društvo i obrazovanje. Bavi se prvenstveno sociologijom obrazovanja, posebno socijalnom dimenzijom obrazovanja i obrazovnim nejednakostima na svim obrazovnim razinama. Vodila je više znanstveno-istraživačkih projekata te sudjelovala kao članica projektnih timova na različitim projektima iz područja sociologije i interdisciplinarnih znanosti. Objavljuje znanstvene radove u inozemnim i domaćim publikacijama, sudjeluje na znanstvenim i stručnim konferencijama te u radu profesionalnih udruženja iz područja sociologije i obrazovanja.
Školica
19:20 - 21:00h
Školica
10:00 - 11:20h
U panel raspravi pet stručnjaka/inja s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu otvorit će pitanja koja sve češće zaokupljaju roditelje, stručnjake i zajednicu: tko zapravo definira uspjeh, što se smatra neuspjehom i koliko su ti okviri doista pravedni prema djeci s različitim razvojnim potrebama? Razgovarat ćemo o tome kako neuspjeh često nije odraz djetetove nesposobnosti, nego posljedica društvenih očekivanja koja ne prepoznaju stvarnost, iskustva i emocionalne potrebe djece. Dotaknut ćemo se uskih i ponekad krutih kriterija „uspjeha“ u našem društvu – od vrtića preko škole i izvannastavnih aktivnosti do akademskog okruženja – te načina na koje takvi kriteriji stvaraju pritisak, potiču skrivanje teškoća i oblikuju osjećaj vlastite vrijednosti. Panel će otvoriti i pitanje kako virtualni svijet stvara nove norme uspjeha i kako one utječu na djecu i mlade.
Naglasak ćemo staviti na razumijevanje umjesto popravljanja: na prepoznavanje različitosti, individualnih putanja i osobnih potencijala. Razmotrit ćemo i izazove inkluzije u praksi: iako se zagovara pravo svakog djeteta na podršku, komunikaciju i obrazovanje, stvarnost često odstupa od ideala. Zato ćemo razgovarati o važnosti ranog prepoznavanja, prilagodbi u komunikaciji, razumijevanju potreba djece s teškoćama iz spektra autizma i tjelesnim oštećenjima te stvaranju okruženja u kojem dijete može razviti svoj potencijal bez straha od stigme. Kroz otvorenu diskusiju i pitanja publike istražit ćemo kako zajednica može postati snažniji saveznik – te kako i sama djeca i roditelji, unatoč izazovima, često postaju pokretači društvenih promjena.
Pridružite nam se u razgovoru koji potiče razumijevanje, inkluziju i stvaranje drukčije, šire i humanije slike uspjeha.
Nastavno – klinički centar Sveučilišta u Zagrebu Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta pruža usluge korisnicima kroz svakodnevni rad s raznim problemima i teškoćama u području logopedije, edukacijske – rehabilitacije, socijalne pedagogije i psihologije. Sudionice/i rasprave će iz različitih perspektiva predstaviti svoja promišljanja koja oblikuju pristup u radu kada se govori o temi neuspjeha.
Prof.dr.sc. Jasmina Ivšac Pavliša
Jasmina Ivšac Pavliša je redovita profesorica na Odsjeku za logopediju. Glavni interesi njezinog znanstvenog i stručnog rada su poticanje rane komunikacije i potpomognuta komunikacija kod djece s teškoćama u razvoju, posebno djece s dijagnozom poremećaja iz spektra autizma.
Doc.dr.sc. Damir Miholić
Damir Miholić je docent, edukacijski rehabilitator, nositelj više kolegija u području art/ekspresivnih (kreativnih) terapija. Psihodramski je terapeut s licencom ECP (European Certificate for Psychotherapy) te je bio dugogodišnji dramski pedagog Zagrebačkog kazališta mladih. Istražuje mogućnosti primjene kreativnih medija i dramskog izražavanja u edukaciji, rehabilitaciji i terapiji.
Sanja Radić Bursać, mag.soc.paed.
Sanja Radić Bursać socijalna je pedagoginja i stručna suradnica u Nastavno-kliničkom centru ERF-a, gdje vodi Kabinet za rizična online ponašanja i bihevioralne ovisnosti. Ima bogato iskustvo u školskom sustavu, bavi se savjetodavnim radom s djecom i mladima te razvojem psihosocijalnih intervencija. Uključena je u istraživanja iz područja prevencijske znanosti, medijske pismenosti i mentalnog zdravlja, a završava edukaciju iz dječje i adolescentne integrativne psihoterapije.
Ivana Jandroković, mag edu.reh.
Ivana Jandroković stručna je suradnica u Nastavno-kliničkom centru ERF-a i doktorandica na studiju Neuroznanosti. Usmjerena je na ranu dijagnostiku i intervenciju kod djece s poremećajem iz spektra autizma, uz poseban fokus na prepoznavanje najranijih znakova i mentalno zdravlje školske djece s PSA. Licencirana je za ADOS-2 i ADI-R, sustavno se educira u području potpomognute komunikacije te surađuje s institucijama u cilju unapređenja ishoda za djecu i mlade na spektru.
Izv.prof.dr.sc. Gabrijela Ratkajec Gašević
Gabrijela Ratkajec Gašević je socijalna pedagoginja i izvanredna profesorica, a glavni interesi njezinog znanstvenog i stručnog rada odnose se na djecu s problemima u ponašanju te na njihove roditelje kada se suočavaju sa zahtjevima sustava obrazovanja ili pravosuđa radi djetetovog nepoštivanja društvenih normi.
Školica
11:30 - 12:30h
Tko su „helikopter“ roditelji? Koje su njihove karakteristike? Koji su rezultati njihova odgoja? I što o njima kaže jedna epizoda „Black mirrora“? Black mirror je poznata serija u kojoj se nekoliko pojedinaca bori s manipulativnim učincima vrhunske tehnologije u svojim osobnim životima i ponašanjima. Iako prikazuje apsurdnu distopijsku budućnost, zapravo simbolično govori o sadašnjosti te pomoću nje možemo istraživati vlastita ponašanja i obrasce.
Tema roditeljstva nam je svima bliska – bilo da smo odgajani, odgajamo ili radimo s onima koji odgajaju. Roditeljstvo „iz najbolje namjere…“ koje je prikazano u seriji ćemo iskoristiti kao podsjetnik na pravu svrhu odgoja i njegove zadatke. Plesat ćemo po tankom rubu između zaštite i štete.
Napomena: Nije potrebno poznavati seriju ili sadržaj epizode za sudjelovanje na predavanju. Ako želite, možete ju unaprijed pogledati. Svaka epizoda je zasebna priča pa ne morate pogledati cijelu seriju, već možete samo epizodu Arkangel (Sezona 4, epizoda 2) koja traje 50 minuta.
Nina Čubrilo, psihologinja i psihoterapeutkinja
Nina Čubrilo je 2016. diplomirala psihologiju, a stručno se oblikovala kroz rad u Dječjem domu Zagreb, gdje razvija strast prema sustavu socijalne skrbi. Radno iskustvo nastavlja u Kući ljubavi, domu za djecu bez adekvatne roditeljske skrbi, a potom prelazi u udrugu gdje sudjeluje u projektima i vodi savjetovališta. Tijekom tog puta prepoznaje poseban interes za roditeljstvo, odgoj i obitelj, što ju vodi prema edukaciji za dječjeg i adolescentnog integrativnog psihoterapeuta, koju je završila 2024. godine. Paralelno, iz ljubavi prema umjetnosti i želje da ju poveže s psihoterapijom, upisuje edukaciju za praktičara art terapije, koju privodi kraju. Danas vodi vlastiti obrt Mea Via, a u radu s klijentima rado koristi fikciju i metafore kao kreativne alate za osobni rast i razvoj.
Sastanak na recepciji
12:30 - 13:30h
U postavu Zbirke kao glagol promišljamo neuspjeh kroz umjetnost. Umjetnost – kao proces i eksperiment – neizvjesna je, sposobna donijeti nove promašaje, ali i neočekivane mogućnosti. Ponekad može biti poput „cvijeta zla“ – pretvarajući neuspjeh i gubitak u iskustvo koje otvara nove poglede ili postaje način da se nosimo s traumom. Ponekad, kao u enformelu, umjetnik ne poznaje neuspjeh: svaki potez, svaki „promašaj“ rađa novu priliku. Riječima umjetnika Ivana Kožarića, čiji ćemo atelijer posjetiti tijekom vodstva: „Umjetnost uvijek izmiče“ i „Umjetnost je nešto drugo“ – umjetnost nas uči da svaki neuspjeh nije kraj nego otvorena vrata prema nečemu novom i neočekivanom.
Renata Filčić
Renata Filčić, viša kustosica-pedagoginja u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, bavi se participativnim, edukativnim i inkluzivnim programima koji povezuju umjetnost i zajednicu. Autorica je projekata Točka sastajanja, MSU Prijatelji i Mala škola revolucije, a vodi i programe prilagodbe umjetnosti slijepim i slabovidnim osobama. Trenutno razvija projekt Jestivi muzej / Muzejski vrt uz izložbu Andreje Kulunčić u MSU.
Školica
12:40 - 13:40h
Komunikacija je složen proces u kojem često nailazimo na prepreke, nesporazume i pogrešne interpretacije onoga što je druga strana htjela reći. Nerijetko to vodi u sukobe, zamjeranja i/ili druge negativne obrasce ponašanja u odnosu. To je posebice značajno u partnerskim odnosima u kojima smo intenzivno povezani s drugom osobom te nam komunikacijski neuspjesi donose pojačanu razinu ljutnje, frustracije, tuge i drugih neugodnih emocija. Na ovom predavanju saznat ćete što komunikaciju u partnerskim odnosima čini (ne)uspješnom, koji su najčešći uzroci nesporazuma i sukoba te na koji način uspješnije komunicirati s partnerom/icom.
Nina Gotal Škacan, psihologinja, kognitivno-bihevioralna terapeutkinja i edukantica seksualne te partnerske terapije
Nina Gotal Škacan diplomirala je psihologiju 2017. godine, a 2024. godine je završila edukaciju iz kognitivno-bihevioralne terapije. Trenutno se educira u primjeni Gottman metode za rad s parovima te u području seksualne terapije. U svom savjetovalištu Psihotopija bavi se savjetovanjem i edukacijom odraslih. Usmjerena je na individualni i partnerski rad te probleme vezane uz područje seksualnog i partnerskog funkcioniranja. Posvećena je vlastitoj edukaciji te kontinuirano stječe nova saznanja u području psihologije i rada s ljudima.
Školica
14:00 - 15:30h
20
Razvod je gubitak te drugi po redu traumatski događaj u životu odmah nakon smrti voljene osobe. Osim ogromnog gubitka, promjene okolnosti, boli koja nastaje zbog djece, osjećaja krivnje, ljutnje i tuge, tu je i promjena identiteta te životnih uloga. Ne smijemo izostaviti ni društveni kontekst pa se često razvod gleda kao poraz ili neuspjeh, a okolina očekuje da se brak uvijek može popraviti neovisno o uzroku prekida ili želje za odlaskom. Na radionici ćemo govoriti o slici o sebi, ulogama koje imamo nakon razvoda, prihvaćat ćemo sebe, prije i sada u ovom trenutku, razgovarat ćemo o predrasudama i kako one utječu na nas te tko smo mi sada i što nam je potrebno da bismo bili dobro te razvod razumjeli kao priliku za novo poglavlje i ugodnu promjenu, a ne kao životni poraz.
Sara Novak
Sara Novak, magistra pedagogije, radila je u učeničkom domu i srednjoj školi 9 godina nakon čega daje otkaz i osamostaljuje se kao psihoterapeutkinja u sklopu vlastitog obrta za psihoterapiju. 2023. godine stekla je naziv psihoterapeutkinje realitetne terapije, a dodatna znanja i vještine u radu koristi iz mindfulnessa, asocijativnih karata i PEAT sustava metoda psihološkog, emocionalnog i duhovnog razvoja na temu fobija, trauma, emocionalnog prejedanja, anksioznosti itd. Istaknula se po temi razvoda – posjeduje vlastito iskustvo razvoda te vodi grupe podrške i online program podrške u razvodu. Također radi i s parovima te individualno s muškarcima i ženama, neovisno o problemu s kojim klijenti dolaze.
Školica
16:00 - 17:30h
15
U sportu, kao i u životu, djeca se svakodnevno susreću s izazovima, pogreškama i osjećajem neuspjeha – situacijama koje često mogu utjecati na njihovo samopouzdanje i motivaciju. Koliko puta dijete nakon promašenog gola, loše ocjene ili pogreške kaže “nisam dovoljno dobar/dobra”. Često se boje pogrešaka, no upravo su one prilike za rast.
Kroz igre, interaktivne zadatke i praktične vježbe, djeca će naučiti kako prepoznati svoje misli i osjećaje kada pogriješe te kako ih pretvoriti u snagu za daljnji napredak.
Upoznat će se s načinom razmišljanja koji naglašava trud, angažman i upornost, a ne samo rezultat. Cilj radionice je pomoći djeci da izgrade otpornost, samopouzdanje i zdrav odnos prema uspjehu i neuspjehu – vještine koje im pomažu ne samo u sportu, već i u svakodnevnom životu.
Jan Kos
Jan Kos je završio preddiplomski studij psihologije na Sveučilištu Shorter u Sjedinjenim Američkim Državama, a trenutno je apsolvent diplomskog studija sportske psihologije na Njemačkom Sportskom Sveučilištu u Kölnu. Tijekom studija u SAD-u radio je kao teniski trener i mentor mladim sportašima. Surađivao je na projektima koji povezuju mentalno zdravlje i sportsku izvedbu.
U Mentalnom Treningu aktivan je od svoje 14. godine kada je radio na unapređenju mentalne pripreme kao sportaš. Volontirao je na projektima MT-a, sudjelovao na edukacijama i brojnim radionicama. Redovno je pisao članke za Mentalni Trening – poput “Stres kod mladih”, “Trenirajte dobro, spavajte još bolje” i “Kortizol – hormon stresa u sportu”, a sada je postao službeni vanjski suradnik Mentalnog Treninga.
Trenutno održava edukativne radionice za djecu i mlade u sportu na temu primjene brojnih alata i tehnika Mentalnog Treninga.
17:30 - 18:50h
Kako reagiramo kada naše dijete doživi neuspjeh? Kada pogriješi, odustane ili kaže “ne mogu”?
U svijetu u kojem se od djece (i roditelja) očekuje da budu uspješni, organizirani i najbolji, lako je zaboraviti da je svaki pad prilika za učenje – i da se samopouzdanje ne gradi iz uspjeha, nego iz načina na koji se nosimo s neuspjehom.
Ova radionica poziva roditelje da zajedno istražimo što se događa u nama i između nas i djece u trenucima kada dijete ne uspije, odbija suradnju ili pokazuje frustraciju. Kroz iskustveni i refleksivni rad, razgovor i primjere iz prakse, bavit ćemo se temama poput:
Cilj radionice nije ponuditi “recept” za uspjeh, nego potaknuti promišljanje o tome kako roditeljska prisutnost, dosljednost i emocionalna podrška pomažu djetetu da razvije otpornost, samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti – i onda kada stvari ne idu lako.
Petra Orehovec
Maja Grgić
Lucija Duvnjak
Petra Orehovec, Maja Grgić i Lucija Duvnjak psihologinje su s dugogodišnjim iskustvom rada na Klinici za pedijatriju KBC-a Zagreb. Dodatno su educirane u području psihoterapije.
U svakodnevnom radu susreću se s djecom, adolescentima i njihovim obiteljima te se bave psihodijagnostičkim procjenama, psihološkim savjetovanjem i psihoedukacijom.
Kao psihologinje na klinici, pružaju podršku djeci suočenoj s bolestima, ali i zdravoj djeci s razvojnim i emocionalnim teškoćama te njihovim obiteljima u prilagodbi na svakodnevne izazove. Njihov rad uključuje procjenu emocionalnog funkcioniranja, poticanje psihološke otpornosti i osnaživanje obiteljskih resursa, s ciljem očuvanja mentalnog zdravlja i cjelovitog razvoja djeteta.
17:15 - 18:15h
Koje su karakteristike empatije i kako se ona razlikuje od suosjećanja i sažaljenja? Od kojih se elemenata sastoji i koja joj je neurološka podloga? Zašto je empatija ključna u komunikacijskom procesu između prijatelja, partnera, ali i u terapeutskom procesu? Možemo li vježbati biti empatični? Osjećaju li životinje i mala djeca empatiju?
dr. sc. Blaž Rebernjak, docent i profesor psihologije
Blaž Rebernjak zaposlen je kao docent na Katedri za psihometriju na Odsjeku za Psihologiju Filozofskog Fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je na temu automatske obrade emocionalnih informacija, a drži nastavu iz različitih statističkih i metodoloških kolegija. Istraživački interesi su mu, uz spomenute, i psihologija filma, eksperimentalna kognitivna psihologija te simulacijske studije u području psihometrije. Za sudjelovanje u radu Psihofesta, manifestacije koja za cilj ima popularizaciju suvremenih znanstvenih spoznaja, dobio je Državnu nagradu za znanost za popularizaciju i promociju znanosti za 2015. godinu. Urednik je knjige Psihofestologija 2: Psihologijska znanost na popularan način.
18:30 - 20:00h
Renata Bačanek
Renata Bačanek je 2022. pokrenula Book club Udruge Nismo same, jedini takav klub za onkološke pacijentice u regiji koji broji preko 40 članica. Osim druženja i razgovora o knjigama, klub promovira domaću književnost, radionice pisanja, večeri poezije te ugošćuje pisce. U Book clubu smo ugostili Mašu Kolanović, Ivanu Bodrožić, Kristijana Novaka te prevoditeljicu Anitu Peti-Stantić. Nedavno smo ugostili i Damira Karakaša. Naše članice Book cluba su nakon čitanja knjige „Bijelo se pere na devedeset“ posjetile Ljubljanu i provele nezaboravan dan u društvu autorice Bronje Žakelj. Članice Book cluba Ivana Klaogjera Brkić, Goranka Perc i Renata Bačanek ispričale su svoje priče na drugom danu kultnog splitskog festivala priča – Pričigin – koji je bio posvećen pričama o raku.
Renata u Udruzi volontira od 2019., a sudjelovala je u svim projektima Udruge. Iza sebe ima dugu karijeru volontiranja. Kaže kako ju je duh volontiranja i pomaganja zarazio preko njenih roditelja, a ističe kako je pravu vrijednost volontiranja shvatila tek kada se s obitelji, zbog posla, svakih nekoliko godina selila u drugu državu. Samo neke organizacije kojima je doprinijela svojim volontiranjem su: Međunarodni klub žena u Varšavi, Međunarodna škola Lausanne, Američka međunarodna škola u Bukureštu, Američka međunarodna škola u Zagrebu, Međunarodni klub žena u Zagrebu, Lions klub „Grič“ – Zagreb, a članica je Upravnog odbora Zaklade Ljiljana Pranjić „Živi svoje snove“.
5.12. 2024. na prigodnoj svečanosti koju je povodom Međunarodnog dana volontera organizirao Volonterski centar Zagreb najvolonterkom Grada Zagreba i dobitnicom Volonterskog Oskara za 2024. proglašena je upravo Renata Bačanek, voditeljica Book cluba.
Udrugu Nismo same osnovala je 2017. Ivana Kalogjera. Udruga je najpoznatija po usluzi prijevoza žena na kemoterapiju „Nisi sama – ideš s nama!“. Uslugu je koristilo više od 1.000 onkoloških pacijentica kojima smo osigurali više od 33.000 za njih besplatnih vožnji na kemoterapiju i zračenje. Drugi važan projekt je portal Nismo same na kojem dijelimo intimne ispovijesti žena oboljelih od raka te informacije o bolesti. Udruga je provela niz projekata među kojima su i dva EU projekta, projekt pomoći u kući za onkološke pacijentice „Žene za žene“ te EU projekt „Nisi sama – educiraj se uz zdravu kavu s nama“. U suradnji s nagrađivanim fotografom Vjekoslavom Skledarom Udruga je postavila izložbu “Ja sam snaga” koja prikazuje žene suočene s gubitkom kose tijekom liječenja, čiji je cilj naglasiti važnost destigmatizacije za oboljele.
17:30 - 18:30h
Darovito dijete/učenik jest dijete u kojega su utvrđene visoko iznadprosječne opće intelektualne sposobnosti i/ili specifične sposobnosti, visok stupanj kreativnosti i motivacije te dosljedno postizanje izrazito iznadprosječnih postignuća i/ili radova u jednome ili više odgojno-obrazovnih područja. Darovita djeca često pokazuju i specifične karakteristike osobnosti (velika radoznalost, želja za znanjem, emocionalna osjetljivost, maštovitost, originalnost u načinu na koji obavljaju zadatke i sl.), koje im mogu otežati funkcioniranje u odgojno-obrazovnom sustavu. Budući da je vrtićki i školski kurikulum namijenjen djeci prosječnih sposobnosti, darovita djeca i učenici ulaze u kategoriju „posebnih obrazovnih potreba“. Kroz ovo predavanje moći ćete saznati više o karakterističnim osobinama i potrebama darovite djece te kako ih poticati da i oni ostvare maksimalno svoje potencijale.
Ksenija Ranogajec Benaković, prof. psihologije, ECHA specijalist za edukaciju darovitih
Rođena u Zagrebu, gdje je završila studij psihologije na Filozofskom fakultetu. Već trideset i pet godina radi kao psiholog, zadnjih 19 godina u Dječjem vrtiću “Mali princ”. Kroz iskustvo i cjeloživotno učenje, stekla je zvanje stručnog suradnika savjetnika. Koautorica je priručnika „Trening kreativnog razmišljanja kroz igru“ i „Naša poticajna obitelj“.
Tijekom svog radnog vijeka završila je četverogodišnji studij geštalt psihoterapije te povremeno, u slobodno vrijeme, pruža „vjetar u leđa“ klijentima koji joj povjere svoje probleme.
Posebna ljubav i specijalizacija joj je rad s darovitom djecom. Njihov entuzijazam i „iskričavost“ ju oduševljavaju i uživa u planiranju i provođenju radionica s njima. Veseli je kad vidi da se njena radoznalost poklopila s njihovim interesima jer onda otkrivaju svijet zajedno. Završila je međunarodnu edukaciju te stekla zvanje specijalista za edukaciju darovite djece, (ECHA specialist), diplomu Europskog vijeća za darovitu djecu. Kroz rad udruge održala je brojne radionice i predavanja za odgojitelje, učitelje, stručne suradnike i roditelje diljem Hrvatske. Također je sudjelovala aktivno na domaćim i međunarodnim konferencijama.
Vanjska je suradnica Filozofskog fakulteta na četiri kolegija te Učiteljskog fakulteta na jednom kolegiju. Mentor je studentima psihologije te vježbenicima već 15-tak godina. Član je ispitne komisije za psihologe vježbenike pri Hrvatskoj psihološkoj komori. Dobitnica je nagrade Hrvatskog psihološkog društva „Marulić – Fiat psyhologia“ za osobit doprinos razvoju hrvatske primijenjene psihologije.
Ponosna je majka troje uspješnih mladih ljudi. Sretno je udana, a suprug joj je i bračni i poslovni partner jer su zajedno pokrenuli Udrugu „Vjetar u leđa“ koja pruža podršku darovitoj djeci.
18:40 - 20:00h
“Neuspjeh je za ljudska bića presudan. Naš nas odnos prema neuspjehu oblikuje, dok je uspjeh sporedan i kratkotrajan te ne otkriva mnogo. Bez uspjeha možemo živjeti, no uzalud život ako se ne pomirimo s našim nedostacima, nesigurnostima i smrtnošću, manifestacijama neuspjeha.” (Costica Bradatan, U slavu neuspjeha)
Namjera predavanja ponuditi je sudionicama i sudionicima novu perspektivu na neuspjeh, odmaknutu od popularne kulture samopomoći koja ga najčešće vidi prvenstveno kao “stepenicu prema uspjehu”. Oslanjajući se na filozofska razmatranja i psihološke uvide te na vježbe terapijskog pisanja i tjelesno orijentirane psihoterapije, istražit ćemo neuspjeh kao fundamentalno, iako bolno, ljudsko iskustvo koje može voditi egzistencijalnom buđenju i iscjeljenju.
Predavanje je namijenjeno svima koji se osjećaju “zaglavljeno”, preispituju svoje životne izbore, bore se s osjećajem promašenosti ili su umorni od pritiska da svaki neuspjeh moraju pretvoriti u pobjedu.
Aida Bagić, savjetodavna terapeutkinja tjelesno orijentirane psihoterapije
Aida Bagić (Zagreb, 1965.) diplomirala je opću lingvistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te magistrirala političke znanosti na Sveučilištu Massachusetts, u Amherstu, SAD. Sudjelovala je u pokretanju i radu niza feminističkih i mirovnih inicijativa. Posljednjih desetak godina zaposlena je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja u Službi za programe i projekte Europske unije. Završila je edukaciju iz integrativne tjelesno orijentirane psihoterapije pri Centru za integrativni razvoj, vodi individualne terapije i radionice kreativnog i terapijskog pisanja. Članica je Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatskog društva pisaca.
Objavila je zbirke pjesama “Ako se zovem Sylvia” (Aora 2007., Mala zvona 2015. – epub), “Tijela su laka meta” (Mala zvona 2014., 2015. – epub) i “Nizvodno, rijekama” (Treći trg i Srebrno drvo 2019.) te kratkih proza “Znam li ja gdje živim” (Zoro 2012., DPKM 2019.) i #otvoreniprozor (Mala zvona 2025.). Pjesme i priče su joj prevedene na njemački, engleski, poljski, rumunjski i slovenski, a nekoliko je uvršteno u “Antologiju jutra poezije” (2010.) i antologiju suvremene europske lezbijske poezije “Brez besed ji sledim” (ŠKUC 2015.).
Suradnje sa srednjim školama su već dogovorene i na ove radionice se nije moguće prijaviti.
Tijekom radionice ćemo obraditi temu empatije prema drugima, ali i prema sebi. Učenici će dobiti kratak uvid što je empatija, zašto je ona važna, čemu služi, može li se uvježbati i steći i kako te pojam samoempatije. Teme i zadaci su prilagođeni populaciji učenika u srednjim školama te su uključene situacije s kojima se učenici svakodnevno susreću. Radionica je interaktivnog karaktera te uz edukativni dio uključuje različite vježbe i rad u manjim grupama.
Iva Kosovel, mag. psych.
Iva je magistrica psihologije i edukantica kognitivno-bihevioralne terapije. Trenutno radno iskustvo stječe u odjelu za ljudske potencijale u financijskom sektoru, ali uz posao slobodno vrijeme ispunjava volontiranjem, trčanjem, planinarenjem, putovanjima ili u društvu prijatelja i obitelji. Volontira na liniji za psihološku pomoć Psihološkog centra TESA te u Savjetovalištu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a tijekom studija bila je uključena u rad Hrabrog telefona te različitih studentskih udruga i projekata. Autorica je jednog preglednog rada na temu tuge i gubitka te dobitnica Rektorove nagrade za društveno koristan rad.
Neuspjeh u romantičnim odnosima često je izvor tuge i nesigurnosti kod mladih. Ova interaktivna radionica pomaže učenicima razumjeti zašto veze ponekad ne potraju – od različitih stilova privrženosti i potreba, do izazova u komunikaciji i očekivanja koja nisu uvijek usklađena. Kroz praktične vježbe i igranje uloga, sudionici će učiti kako bolje razumjeti sebe i partnera, jasnije izražavati emocije i potrebe, te razvijati alate za zdraviju komunikaciju i rješavanje nesporazuma. Radionica potiče razvoj emocionalne zrelosti i otpornosti te pokazuje da neuspjeh u ljubavi ne znači osobni poraz, već priliku za rast i učenje. Iako je naglasak na romantičnim odnosima, naučene vještine primjenjive su i u odnosima s drugim ljudima.
Ivona Smijulj, psihologinja
Ivona Smijulj diplomirala je psihologiju 2024. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a diplomski rad posvetila je upravo sukobima u mladenačkim vezama. Trenutno je edukantica drugog stupnja kognitivno-bihevioralne terapije, s posebnim interesom za unapređenje partnerskih odnosa i podršku u karijernom razvoju, područjima u kojima kontinuirano produbljuje svoje znanje kroz stručnu literaturu i edukacije. Profesionalno je angažirana u području ljudskih resursa, a kroz volonterski rad posvećena je pružanju podrške mladima i odraslima putem e-savjetovanja.
Svi ponekad doživimo neuspjeh – u prijateljstvu, ljubavi ili odnosu prema sebi. No, što se događa kada taj neuspjeh počnemo doživljavati kao dokaz da mi nismo dovoljno dobri?
Na ovoj radionici istražit ćemo:
Kroz razgovor i praktične vježbe, mladi će imati priliku osvijestiti svoje obrasce u odnosima i naučiti kako pretvoriti neuspjeh u priliku za rast i dublje razumijevanje sebe.
Nikolina Dubravac, prof. psihologije i edukantica Gestalt psihoterapije
Nikolina Dubravac je prof. psihologije i edukantica Gestalt psihoterapije pod supervizijom. Dodatno se educirala u području psihološkog savjetovanja, upotrebe psihodramskih metoda i tehnika terapije igrom, upotrebe asocijativnih karata u savjetovanju i psihoterapiji, upotrebe elemenata tjelesno orijentirane integrativne terapije u savjetodavnom radu, kriznih intervencija te psihološke prve pomoći u slučaju katastrofa i velikih nesreća. Pohađala je seminare iz sljedećih područja: terapija igrom, razvoj djece, roditeljstvo, medijacija, komunikacijske vještine, asertivnost, motivacija, timski rad i suradnja.
Većinu radnog iskustva stekla je radom i volontiranjem u organizacijama civilnog društva („Udruženje Djeca prva“, „Sunce“), a dio u državnim ustanovama (dječji vrtić) i privatnom poslovnom sektoru (ljudski resursi).
Ima dugogodišnje iskustvo u kreiranju, pisanju i vođenju projekata/programa, kreiranju i izvođenju radionica i edukacijskih programa, iskustvo u savjetovanju i psihosocijalnoj podršci te terapijskom radu (pod supervizijom), vođenju i moderiranju grupa različitih dobnih uzrasta (djeca, mladi, roditelji, stručni suradnici) te iskustvo mentoriranja studenata ERF-a u okviru studentskih kolegija.
Kroz rad kao viša stručna suradnica u Udruženju Djeca prva te kroz organizaciju različitih događanja i konferencija stekla je vještine planiranja, organizacije i koordinacije različitih aktivnosti te prezentacijske vještine. Članica je Hrvatske psihološke komore.
sihologiju 2024. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a diplomski rad posvetila je upravo sukobima u mladenačkim vezama. Trenutno je edukantica drugog stupnja kognitivno-bihevioralne terapije, s posebnim interesom za unapređenje partnerskih odnosa i podršku u karijernom razvoju, područjima u kojima kontinuirano produbljuje svoje znanje kroz stručnu literaturu i edukacije. Profesionalno je angažirana u području ljudskih resursa, a kroz volonterski rad posvećena je pružanju podrške mladima i odraslima putem e-savjetovanja.
Radionica “Što govoriš, to postojiš” donosi iskustvo u kojem srednjoškolci kroz ekspresivne tehnike art terapije, koristeći glinu kao medij, istražuju vlastiti unutarnji svijet i doživljaj sebe. Kreativni proces u radu s glinom pruža priliku da se na iskustven, a nenametljiv, način osvijeste obrasci mišljenja i osjećaji koji nas prate u svakodnevici. Sudionici će kroz praktičan rad imati priliku uvidjeti kako različiti pristupi i perspektive utječu na njihovo iskustvo, stvaranje i doživljaj sebe. Ova radionica osmišljena je kao prostor igre, istraživanja i introspekcije, s ciljem da pokaže kako kreativni mediji mogu otvoriti nove puteve samopodrške i ojačati osjećaj slobode u izražavanju.
Nina Čubrilo, psihologinja i psihoterapeutkinja
Nina Čubrilo je 2016. diplomirala psihologiju, a stručno se oblikovala kroz rad u Dječjem domu Zagreb, gdje razvija strast prema sustavu socijalne skrbi. Radno iskustvo nastavlja u Kući ljubavi, domu za djecu bez adekvatne roditeljske skrbi, a potom prelazi u udrugu gdje sudjeluje u projektima i vodi savjetovališta. Tijekom tog puta prepoznaje poseban interes za roditeljstvo, odgoj i obitelj, što ju vodi prema edukaciji za dječjeg i adolescentnog integrativnog psihoterapeuta, koju je završila 2024. godine. Paralelno, iz ljubavi prema umjetnosti i želje da ju poveže s psihoterapijom, upisuje edukaciju za praktičara art terapije, koju privodi kraju. Danas vodi vlastiti obrt Mea Via, a u radu s klijentima rado koristi fikciju i metafore kao kreativne alate za osobni rast i razvoj.
You need to load content from reCAPTCHA to submit the form. Please note that doing so will share data with third-party providers.
More Information
